Velika je Zmajeva zadužbina. Još je topla ona žiška koju su Zmajevi potomci u detinjstvu dobili na dar. Ona greje i osvetljava i naše uspomene i naše sadašnje pokušaje da mislimo.
Zmaj nije pisao već pevao.
A zapevati se može lakše i češće nego pisati. Treba samo biti ptica ili dete, ili imati nešto od te prisnosti čula i sveta.
Život Zmaju nije dao mira, a Zmaj se na svaki izazov odazivao pesmom.
Odrasle i jake ličnosti trpe, ćute i pišu, a nejake tuguju ili pevaju; u njihovo ptičje srce ne može stati mnogo ni tuge ni radosti, moraju ih se odmah oslobađati.
Tako je i naš mali Jovan a veliki Zmaj skakutao i leteo po svetu i životu, od nesreće do nesreće, od nesreće do malog nagoveštaja sreće, od uzbudljivog danas do neizvesnog sutra, otimao se, pevao i odmah trošio svaki doživljaj.
Oslobođeno muke, Zmajevo srce je posle svake pesme bilo ponovo gladno. Kad đavo ne bi našao njega, Zmaj je tražio đavola i povoda, hranio je svoje srce da bi moglo pevati.
Halapljivo živeći i učeći druge da žive, pevajući i mameći druge na pevanje, Zmaj je oslobađao ogromnu energiju, koja je palila svetiljke očiju i duha.
Stvoren da peva, da pesmom živi i svedoči, Zmaj je ispunio životvornom i lekovitom pesmom pedeset dramatičnih godina naše političke i kulturne istorije.
Zmaj i vreme u kome je pevao i živeo bili su stvoreni jedno za drugo.
Trebalo je biti Zmaj, njegovog dara, strasti i energije, i sve videti, doživeti i opevati.
Zmajevo obimno i razgranato delo liči nam danas na komplet kakvog dnevnog lista iz tog vremena, sa mnogo različitih rubrika, u kojima je zabeleženo i opevano sve čega je usplahireni Zmaj stigao da se dotakne.
Kao da je sve živo na svetu molilo dobrog Zmaja da ga spomene, pokrene metrikom i ukrasi rimom, kako bi se lakše pamtilo, da bi duže trajalo.
Zmaj je slikao svoje vreme i ono se radovalo što sebe može videti i prepoznati na tim slikama.
Posle Vukovog Rječnika, Zmajevo delo je novi veliki pokušaj da se inventariše naše iskustvo, da se popiše i opeva gotovo sve što smo znali i imali.
Tako gledano, to delo moglo bi se shvatiti i kao detinjsvo našeg novog jezika i književnosti. Lepo, srećno detinjstvo, nezaboravni dani velike radoznalosti i gladi, prvi uzbudljivi pokušaji da se novim doživljajima daju nova imena.
Pokušajmo da zamislimo našu istoriju, kulturu, literaturu, naše živote bez Zmaja. To, koliko bi nam Zmaj u svemu nedostajao, prava je mera njegove veličine.
Zmaj je pevao, nije pisao.
A pevanje je prirodnije i neposrednjihe od pisanja. Svojim pevanjem i pevanijima Zmaj je razgalio našu oporost, omekšao nam čula, oslobodio nas grča i stida. Uz Zmaja i posle Zmaja, postalo je lakše i lepše biti čovek i živeti.
Po svojim ljudskim osobinama, kao i po iskrenosti i jednostavnosti kojima ih je izražavao, Zmaj je, više no i jedan drugi naš pesnik, ličio na svoje savremenike. I oni su pevali sa Zmajem, otkrivali sa njim mogućnosti i lepotu svog jezika, radovali se što i u pesmama postoje.
Zmaj je bio veliki praktičar, u mišljenju i izrazu. Na tocilu te prakse, on je izbrusio svoju malu, naivnu, čitku i prozraćnu logiku i ozario neodoljivom vedrinom i svoje delo i svoje čitaoce.
Nebeska čistota Zmajeve pameti, kao i sve lepo čedno i bistro što je iz nje poteklo, najplemenitija je verzija našeg maternjeg jezika.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU
Na današnji dan Hans Kristijan Andersen objavio prvu knjigu bajki
DANSKI pisac Hans Kristijan Andersen (1805‒1875) jedan je od najpoznatijih pisaca bajki svih vremena. Njegove priče prevedene su na više od 125 jezika, a među najpoznatijima su "Carevo novo odelo",...
“Deci su potrebne realne bajke”: Na današnji dan je rođena Astrid Lindgren
„Dete se rađa ni loše, ni dobro. Ko određuje, da li će ono biti otvoreno i dobro ili bezosećajni, nasilni usamljeni vuk? To smo mi, njegovi roditelji - ljudi koji...
Biljana Mihajlović, ilustratorka: “Neizmerna je sreća raditi ono što voliš”
Kako si počela da se baviš ilustracijom? Crtam oduvek. Od 2014. godine sam radila za inostrano tržiste preko različitih platformi, ali pravim početkom smatram svoj rad u dečijem časopisu „Hajmo...
Ljubivoje Ršumović: Sve se formira u detinjstvu, najčešće naši vlastodršci to ne razumeju
Pesnik, pozorišni i televizijski autor za decu Ljubivoje Ršumović za Tanjug ističe da u današnje surovo vreme u kome se dešavaju mnoge zastrašujuće situacije, roditelji uvek moraju da budu ikona...
Nema komentara.