Hronološki opisane faze razvoja predstavljaju brz i lak način na koji možete s vremena na vreme da proverite napredak deteta, ali na osnovu toga ne možete da predvidite budućnost.

Druga godina u kratkim crtama
Kao i svako dete, i vaše dete je jedinstveno. Nijedno nije kao ono. drugim rečima, ono je izuzetno. to vas, naravno, ne sprečava da ga poredite s drugom decom istog uzrasta. Ili da pratite njegov razvoj po fazama koje su ovde opisane. Poređenje ponekad pomaže, a može čak i da vas umiri – kao kada pogledate spisak sposobnosti koje dete treba da ima u određenom uzrastu da biste se uverili da se vaš mališan pravilno razvija. Ili kada poredite napredak u jednom mesecu u odnosu na prethodni mesec da biste videli da li se dete razvija istim tempom, malo zaostaje ili ubrzava. I nećete biti jedini koji pravi poređenja dok vaš mališan raste. Njegov lekar će prilikom svakog redovnog pregleda potražiti neki orijentir kako bi bio siguran da se dete normalno razvija.
Ponekad pak poređenje s „prosečnim“ tempom razvoja može da vas navede na pogrešan zaključak. Uostalom, malo je „prosečne“ dece, to jest dece koja se razvijaju ujednačenim tempom ili dece koja se razvijaju istim tempom u svim oblastima. Neki jednogodišnjaci možda već „zuje“ po igralištu, dok drugi nisu još napravili ni prvi korak. Neki su daleko ispred drugih po verbalnim sposobnostima. Jedni od početka brže napreduju u većini oblasti, dok drugi malo zaostaju, ali ih kasnije sustignu, pa čak i prestignu. Neki imaju relativno ustaljen tempo razvoja, a drugi se razvijaju na mahove. Bolest ili veća promena u životu deteta (neko drugi počinje da ga čuva, roditelj je bolestan ili odsutan, dolazak brata ili sestre, preseljenje u nov stan, pa čak i duže putovanje) mogu privremeno potpuno da poremete tempo razvoja. to je razlog što poređenje deteta s vršnjacima nije od velike pomoći i što uvek treba biti pažljiv pri poređenju kada su u pitanju faze razvoja.
Vaš jedinstveni mališan može mesecima, pa čak i cele godine, prilično postojano da pripada kategoriji prosečan za svoj uzrast. Ili se njegov celokupan razvoj možda nikada neće ni uklopiti u predvidljive okvire – jednog meseca će biti usporen, a drugog ubrzan. Većina de ce proći će takođe kroz frustrirajuće, haotične periode bez očiglednog napretka, kada iz nedelje u nedelju neće biti nijednog novog dostignuća. to se obično dešava zato što je džinovski korak u razvoju – detetov prvi korak – na pomolu. oseka, a onda bingo – vaš mališan hoda ili priča kao navijen.
Zapamtite: tempo razvoja je u većini slučajeva normalan. Sve dok vaš mališan na vreme dostiže većinu faza, njegov razvoj je pravilan, što znači da možete da budete mirni i da se divite tim zapanjujućim uspesima, umesto da ih analizirate. Ukoliko, s druge strane, primetite da vaš mališan stalno propušta faze razvoja, da odjednom počinje znatno da zaostaje – ili pak imate osećaj da nešto nije u redu – posavetujte se s lekarom. Najverovatnije uopšte ne postoji problem (neka deca napreduju tempom koji je sporiji od prosečnog) i dobićete potvrdu koju tražite. Ako se otkrije da postoji razlog zbog kojeg dete zaostaje, biće mu pružena pomoć kako bi se brže razvijalo.
Treba još nešto da imate na umu: hronološki opisane faze razvoja predstavljaju brz i lak način na koji možete s vremena na vreme da proverite napredak deteta, ali na osnovu toga ne možete da predvidite budućnost. dete još ni je progovorilo? to ne znači da jednog dana neće biti advokat . Nema baš najbolju koordinaciju pokreta? to ne znači da vaš mališan jednog dana neće vladati teniskim ili košarkaškim terenima. Faze razvoja ne moraju obavezno da se prate. Želite da razvoj vašeg deteta ide svojim tokom i da se ne pitate da li pravilno napreduje i da li je tamo gde bi trebalo da bude? To je sasvim u redu. Nemojte da pratite vremenske okvire za faze razvoja, pustite svog mališana da napreduje i prepustite analize lekaru.
Faze razvoja u drugoj godini:
To je kumulativno
Deca svakog meseca steknu mnogo novih veština, ali uvek pokazuju ono što su poslednje naučila. Zato budite sigurni da skup veština koje je vaše dete do sada steklo, osim najnovijih iz ovog meseca, obuhvata i one verovatno će moći da iz prethodnih meseci. Imajte samo u vidu da će vaš mališan izbaciti iz svog repertoara one veštine koje su za njegov uzrast prevaziđene (na primer, kada usavrši hodanje, neće više imati potrebu da vitla po kući).
Od 12 do 13 meseci
Većina dece verovatno će moći:
- da se uspravi u stojeći položaj;
- da sedne;
- da „krstari“ po sobi pridržavajući se za nameštaj;
- da tapše (taši, taši, tanana…);
- da podigne predmet s poda dok stoji (pridržavajući se);
- da iskazuje potrebe i na drugi način osim plakanjem (bar ponekad);
- da kaže jednu reč.
svako drugo dete moći će:
- da stoji bez tuđe pomoći;
- da samostalno napravi nekoliko koraka;
- da pije iz šolje;
- da stavi predmet u kutiju;
- da kaže dve reči;
- da pokaže prstom željeni predmet.
Neka deca možda će moći:
- da dobro hodaju;
- da žvrljaju;
- da ispruže ruku ili nogu da biste ih lakše obukli;
- da igraju igre, kao što je skrivanje lica;
- da pogledaju u dobrom pravcu kada ih pitate gde se nešto nalazi (Gde je ma-ma? ili Gde je sijalica?).
Poneko dete možda će moći:
- da kotrlja loptu napred-nazad;
- da pokuša da podigne teže predmete;
- da upotrebi viljušku ili kašiku dok jede, tu i tamo;
- da se svuče;
- da pokaže deo tela kada mu kažete.
Od 13 do 14 meseci
Većina dece verovatno će moći:
- da samostalno stoji;
- da „krstari“ po sobi;
- da hoda uz tuđu pomoć;
- da samostalno napravi nekoliko koraka;
- da maše pozdravljajući pa-pa;
- da stavi predmet u kutiju (i onda ga ponovo izvadi);
- da jede prstima;
- da kaže mama i tata;
- da sledi jednostavna uputstva (Podigni lutku);
- da imitira druge (pljeska rukama kad neko drugi to radi, na primer).
svako drugo dete moći će:
- da stabilno hoda;
- da gura igračku s točkovima dok hoda;
- da podigne predmet s poda dok stoji (ne pridržavajući se);
- da pokaže deo tela kada pitate (Gde je nos?).
Neka deca možda će moći:
- da vuku igračku dok hodaju;
- da imitiraju radnju s predmetom (da „razgovaraju“ telefonom, „čiste“ sunđerom);
- da upotrebe viljušku ili kašiku dok jedu, tu i tamo;
- da samostalno piju iz šolje;
- da kažu tri reči.
Poneko dete možda će moći:
- da trči;
- da se penje uz stepenice;
- da sagradi kulu od dve kocke;
- da popuni umetaljku;
- da kaže šest ili više reči;
- da sledi uputstva u dva koraka (Podigni gumeno pače i donesi ga meni).
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Da li su bebe svesne već pri rođenju?
Postoje dokazi da neka forma svesnog iskustva postoji od samog rođenja, a možda čak i u kasnoj trudnoći, otkrila je međunarodna grupa istraživača sa Triniti koledža u Dablinu i kolega...
Postporođajna depresija može imati genetske korene
Postporođajna depresija (PPD), česta podvrsta teškog depresivnog poremećaja, ima izraženiji nasledni faktor u poređenju s drugim psihičkim stanjima, ali se genetika PPD-a manje proučava u odnosu na druge psihičke poremećaje...
Nema komentara.