Fizički aktivna deca imaju moćniji mozak

Novo istraživanje pokazalo je da fizički aktivna deca imaju brže i jače neuro-električne moždane reakcije tokom čitanja u odnosu na manje fizički pripremljenu decu.     Naučnici sa Urbana-Champaign Univerzitata u Ilinoisu, uz pomoć elektroencefalografije (EEG) otkrili su da deca, koja su u boljoj fizičkoj formi, imaju bolje jezičke veštine u odnosu na njihove manje […]

Novo istraživanje pokazalo je da fizički aktivna deca imaju brže i jače neuro-električne moždane reakcije tokom čitanja u odnosu na manje fizički pripremljenu decu.

 

 

- Advertisement -

Naučnici sa Urbana-Champaign Univerzitata u Ilinoisu, uz pomoć elektroencefalografije (EEG) otkrili su da deca, koja su u boljoj fizičkoj formi, imaju bolje jezičke veštine u odnosu na njihove manje aktivne vršnjake, i to zahvaljujući bržim i jačim moždanim sinapsama.

Mada studija nije pokazala kako fizička vežba utiče na promene u električnoj aktivnosti mozga, naučnici kažu da rezutati jasno ukazuju na vezu između nivoa fizičke forme i kognitivnih sposobnosti.

Kako bi istražili jezičke sposobnosti, naučnici su se okrenuli piscu Luisu Kerolu, autoru Alise u zemlji čuda, koji je napisao blesavu pesmicu “Džabervok” (eng. „Jabberwocky„) punu besmislenih, izmišljenih reči, a koja zahteva od čitaoca da aktivira posebne vrste moždanih talasa (N400 i P600) kako bi pokušao da je razume. Pokazalo se da su ovi moždani talasi kod dece u boljoj fizičkoj formi bili veće amplitude prilikom čitanja logičkih ili besmislenih rečenica, što pokazuje da su iste informacije brže obađivala nego deca u slabijoj fizičkoj formi.

Što je još važnije, naučnici su otkrili su da razlike u moždanoj aktivnosti u direktnoj vezi sa akademskim postignućem. “Naše istraživanje pokazuje da su moždane funkcije fizički spremne dece drugačije, da ona bolje mogu da preusmere moždane resurse kako bi razumela pročitan tekst” objasnio je Čarls Hilman, kognitivni psiholog i jedan od koautora ove studije.

Detinjarije/Psychology Today

 

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img