Mislim da je veoma tužno što sve manje dece ima priliku da spozna prave vrednosti. Srećna deca u klasičnom smislu jedva da se mogu sresti.
Postoje roditelji koji svoju moć zloupotrebljavaju, ali i oni koji su bespomoćni. I jedni i drugi snažno utiču na decu i to veoma štetno. Ta činjenica vam je nesumnjivo poznata bez obzira na to što je u vašoj porodici situacija možda drugačija, sa usklađenom strukturom i hijerarhijom. Sve je manje roditelja u stanju da se snađu u svojoj ulozi. Razlog za to mogao bi da se krije u činjenici da su roditelji danas izloženi velikom stresu i da moraju više da se bore. U odnosu na ranija vremena, pogođena su oba roditelja. Drugi razlog bi mogao biti taj što ni sami roditelji tokom odrastanja nisu imali odgovarajuće uslovljavanje.
Mislim da je veoma tužno što sve manje dece ima priliku da spozna prave vrednosti. Srećna deca u klasičnom smislu jedva da se mogu sresti.
Većina dece je kontradiktorno uslovljena i posledica toga su teškoće u snalaženju sa samim sobom i svojim okruženjem. Na televiziji redovno nailazimo na tužne primere, recimo kod Katje Salfrank, “Super dadilje”. Pa ipak, bilo bi pogrešno svu krivicu pripisivati isključivo roditeljima. Svi u mladosti doživljavaju frustracije i budu povređeni, ali način da se sa tim nosimo strogo je individualan. Osim toga, nemaju samo roditelji tako snažan uticaj na dete – tu je i uticaj škole.
Druga sfera uticaja: škola
Prema rimskom filozofu Seneki, mi „ne učimo za školu, već za život”.[1] To je lepa misao, ali po pravilu je neophodno da prođu godine da bi učenici to shvatili. U osnovnoj školi situacija je možda malo drugačija pošto se deca uglavnom raduju mogućnosti da uče. Ali entuzijazam brzo prođe, stvarnost sve ređe odgovara idealu i kada stvari nisu onakve kakve bismo voleli da budu, kritika se uglavnom usmerava na roditelje. Konačno, upravo u roditeljskoj kući počinje „utiskivanje”.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Gde su nestala srećna deca u pravom smislu te reči? P aVas kolega, prof Zoran Milivojevic prica da su srecna deca narcisi i da je osecanje srece losa po dete1 Sta sad hocete?!