• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Generacija tromih, smotanih i fizički zapuštenih

15. 11. 2016 |

Drže se ‘kao beloglavi supovi’, 15 posto ih je debelo, jedva trče, ne mogu da skoče ni metar…

Generacija tromih, smotanih i fizički zapuštenih

Piše: Mirela Lilek

Nova generacija učenika osnovnih i srednjih škola nespretna je i fizički vrlo zapuštena. Na najnižem nivou su im snaga, brzina i fleksibilnost. Skočnost je do te mere slaba da s mesta ne mogu da odrade ni metar skoka u dalj. Već u petom osnovne imaju držanje “beloglavog supa” (kifozno) i u proseku ih je 15 posto s prekomernom telesnom masom. U srednjoj školi nisu u stanju da naprave 30 trbušnjaka u minutu, mnogi ne mogu da izvedu zvezdu ni stoj na rukama: motorika im je slaba, kao i statička snaga ruku. Oni nisu gipski niti spretni.

Tim rečima opisuju svoje prosječne odeljenje učitelji i nastavnici fizičke i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim školama, koji masovno preduzimaju iste korake: zbog slabe fizičke spremnosti novih generacija prinuđeni su da spuštaju kriterijume. Sve veću ulogu pri ocenjivanju predstavlja motiivsanost učenika, a sve manju motoričke sposobnosti. Nastavnici su svesni, nove generacije se zabrinjavajuće malo kreću.

Motorika

– Neke motoričke sposobnosti su na granici zabrinjavajućeg. Upozoravam na to i roditelje. Razlike među razredima ipak postoje, pa se u jednom petom veći deo učenika vanškolski bavi sportom, u drugome ne – kaže Astrid Čulić, učiteljica fizičke kulture iz zagrebačke Osnovne škole Ivana Mažuranića, koja ocene na kraju godine zaključuje tako da 40 posto čine motorička znanja, 40 posto vaspitni učinci, a samo 20 posto motoričke i funkcionalne sposobnosti i motorička postignuća.

Ivana Kutle, nastavnica fizičkog u zagrebačkoj Drugoj ekonomskoj školi, nakon 15 godina iskustva u radu s učenicima došla je do sledećeg: ranije se merilo koliko trbušnjaka učenici mogu da napravite u minutu. Danas im mere 30 sekundi. Nekima je i to previše. dahću, savijaju se, padaju u stranu.

– Prosek mojih učenica je 17 trbušnjaka u pola minuta, kod mladića je to 22. Takva im je repetitivna snaga trupa. Posljednjih godina primećujem veću gojaznost kod devojaka. Mladići su nešto aktivniji, devojke manje, kaže I. Kutle.

Zbog loših motoričkih sposobnosti učenika gimnastičke sprave u školama sve se manje koriste. Postale su preopasne za upotrebu jer motoričke sposobnosti poput snage, koordinacije i agilnosti koje zahteva sigurno korištenje vratila, kozlića ili grede – današnje generacije jednostavno nemaju. Gimnastičke su sprave zato na sigurnom – u skladištima.

 

Iako spuštaju kriterijume, nastavnici fizičkog s kojima smo razgovarali trude se u jednom: da motivišu decu i mlade za bavljenje sportskim aktivnostima.

Ivana Kutle je tako svojim srednjoškolcima, standardno zabuljenim u mobilne telefone, predložila upotrebu mobilne aplikacije za merenje kretanja. – Možda ih tako podstaknem da se više kreću – nada se.

Vilko Petrić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, predavač kineziološke metodike (prošle godine nagrađen kao najbolji mladi naučnik Evope u području kineziološke edukacije), godinama prati i proučava fizičku aktivnost i antropološka obeležja učenika.

Osim što se u zadnjih pet godina prosek telesne mase povećao za 2,14 posto kod učenika, a 1,53 kod učenica, došao je do otkrića da se fizičke sposobnosti đaka doslovce strmoglavljuju.

U zadnjih pet godina prosječni rezultat na testu skok u dalj iz mesta pogoršao se za više od 12 centimetara kod učenika i gotovo 20 centimetara kod učenica. Vilko Petrić upozorava da će se kod oba pola rezultat i dalje pogrošavati, i to u proseku za nešto više od 0,2 standardne devijacije u svakoj sledećoj generaciji.

1 2  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :fizička aktivnost, fizička kultura, fizičko vaspitanje, gimnastika, kifoza, skok u dalj, škola, spretnost, trčanje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Klupe, pare i jedan otac za primer

Nastavnik ili zapisničar?

Poruka đacima

Direktor škole postao zvezda Jutjuba zahvaljujući plesu na žurci povodom kraja školske godine

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE

Tokom osnovne škole deci drastično opada fizička aktivnost, devojčice naročito neaktivne

Tokom osnovne škole deci drastično opada fizička aktivnost, devojčice naročito neaktivne

Nivo fizičke aktivnosti dece značajno se smanjuje tokom osnovnoškolskog obrazovanja, pokazala je studija naučnika sa Univerziteta Bristol. Rezultati te studije upućuju na to da je vreme koje deca u periodu...

Imunski sistem i probiotici: Crevna flora je prva odbrana organizma

Imunski sistem i probiotici: Crevna flora je prva odbrana organizma

Imunost ili otpornost se definiše kao sposobnost organizma da se odbrani od infekcija ili bolesti. Skup ćelija, tkiva i molekula koji učestvuju u otpornosti na razne infekcije čine imuniski sistem....

Preterana upotreba antibiotika stvara “superbakterije”

Preterana upotreba antibiotika stvara “superbakterije”

Svetska zdravstvena organizacija je ustanovila Svetsku nedelju svesti o antibioticima, koja ima za cilj povećavanje svesti o globalnoj otpornosti na antibiotike, kako bi se izbeglo dalje nastajanje i širenje rezistencije...

Istraživanje: Gojaznost sedam puta češća kod dece koja nemaju braću i sestre?

Istraživanje: Gojaznost sedam puta češća kod dece koja nemaju braću i sestre?

Istraživači su otkrili da je gojaznost sedam puta češća kod dece koja nemaju braću i sestre. To je zato što su porodice sa više dece “prisiljene“ da planiraju obroke unapred,...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

Detinjarije
  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail

Najčitanije

  • novogodisnji ukrasi Novogodišnji ukrasi koje deca mogu da naprave sama
  • deca cesto bolesna Pet najčešćih grešaka roditelja u Srbiji zbog kojih su deca često bolesna
  • francuska zabranjuje mobilne telefone u skolama Norveški đaci uskoro bez telefona i računara
  • deca imunitet Šest načina na poboljšate dečiji imunitet
  • stvari koje stete deci Četiri stvari koje deci više štete nego što im koriste
  • novogodisnji ukrasi uradi sam (2) 10 brzih i jeftinih uradi sam ideja za novogodišnje ukrase

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2019. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt
⇪