Sadržaj tamnog masnog tkiva razlikuje se od osobe do osobe, a švajcarskih naučnici identifikovali su jedan od mogućih faktora.
Naučnici su pre dve godine dokazali da se debljina takoreći nasleđuje. Višak kilograma izaziva takozvane epigenetske promene na gotovo 200 mesta u naslednom materijalu, pokazuje studija objavljena 2016. u stručnom časopisu “Nature”.
Sudeći prema rezultatima istraživanja Saveznog tehničkog univerziteta (ETH) u Cirihu, i vitkost je nasledna, a centralnu ulogu u tome igraju tamne masne ćelije, koje sagorevaju više šećera od bilo koje druge ćelije u organizmu i pretvaraju energiju u toplotu. Jastučići na telu beba pretežno se sastoje od tih tamnih masnih ćelija.
Sadržaj tamnog masnog tkiva razlikuje se od osobe do osobe, a švajcarskih naučnici identifikovali su jedan od mogućih faktora.
Ako otac pre začeća boravi na hladnoći, njegovi potomci će imati više tamnog masnog tkiva.
Mužjaci miševa koji su nedelju dana pre parenja proveli na temperaturi od 23 stepena Celzijusa, imali su potomstvo sa više tamnog masnog tkiva od mužjaka koji su pre i tokom parenja boravili na osam stepeni Celzijusa. Studija je takođe pokazala da temperatura na kojoj je boravila majka ne utiče na sadržaj tamnog tkiva kod potomstva.
Potomstvo mužjaka koji su boravili na hladnoći bilo je i bolje zaštićeno od viška kilograma: čak i kada su konzumirali veoma masnu hranu manje su se gojili od miševa iz kontrolne grupe.
Objašnjenje naučnika: usled izloženosti testisa spoljašnjim uticajmi, hladnoća više utiče na spermatozoide nego na jajne ćelije, koje sazrevaju u utrobi. Prema tome, temperatura na spermatozodima izaziva epigenetske promene (promene na genima izazvane mehanizmima drugačijim od mutacije), koje se prenose na potomstvo.
Stručnjaci ETH, u saradnji sa Univerzitetskom bolnicom u Cirihu, uradili su i retrospektivnu studiju sa 8.400 ljudi. Oni su merili udeo tamnog masnog tkiva učesnika i uspostavljali vezu sa momentom začeća. Rezultat: oni koji su začeti u hladnim mesecima (oktobar-februar) imali su mnogo više tamnog masnog tkiva nego oni začeti kada je bilo toplo.
Naučnici kažu da će morati da obave dodatna istraživanja pre nego što počnu da dele savete budućim očevima:
– Pretpostavljamo da je za razvoj određenih epigenetskih svojstava neophodno duže izlaganje hladnoći. Skok u hladnu vodu verovatno neće biti dovoljan – kažu oni.
Izvor: Blic
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Nema komentara.