Godi Keler, norveški pedagog: Škola priprema decu za sledeći ispit, ali ne i za život

Dete koje je često testirano, a ne postiže dobre rezultate, gubi samopouzdanje. To je mnogo veći problem nego loše ocene.

Za njega kažu da ne podučava već – inspiriše. Godi Keler je norveški pedagog koji je nekad radio s decom, danas mnogo više s odraslima. Putuje tako od Norveške, Islanda, Švedske do Baltika, Azije, Mađarske, Slovenije i nastavnike i roditelje savetuje kako iz dece da “izvuku” najbolje, kako da im pomognu da razviju svoje potencijale, jer svako ih ima, ali ih mnogi ne prepoznaju pa postanu frustrirani ljudi koji, ako nisu znali da se uklope u sistem, žive obeleženi neuspehom. “U Evropi gotovo 25% srednjoškolaca napušta školu, odustaju najčešće u 16. ili 17. godini. Neki od njih završavaju u kriminalu, drogi… To su uglavnom ljudi koje je sistem naveo da izgube samopouzdanje, veru u sopstvene sposobnosti.

Pročitajte i: Škole u Finskoj – mesto za rad i radost

- Advertisement -

Treba ih motivisati

Današnja škola često ne zna da motiviše decu, ali zna da ih zaplaši i poruči im da nisu dovoljno dobri”, kaže Keler koji je desetak godina bio predavač na valdorfskom Univerzitetu Rudolf Štajner u Oslu, a sad već desetak godina svoju Školu za roditelje održava kao niz radionica i seminara koje je prošlog vikenda napravio i u Zagrebu.

Pročitajte i: Savremeno školovanje podanika

Roditelji s kojima radi, bili oni u Jermeniji, Hrvatskoj ili na Islandu, vrlo su slični. “Veća je razlika između tih ljudi i njihovih ostarelih roditelja, nego između današnjih roditelja u Jermeniji ili Norveškoj, u ovo doba globalizacije svuda vidim sličan tip individualizma. Zapadnjački način razmišljanja uzima maha.” Šta to znači u školi i pedagoškoj praksi? “Obrazovni sistem je većinom uniformisan i kratkovid, priprema decu za sledeći ispit, ali ne i za život. Ponekad se tako ponašaju i roditelji. Stavljaju veliki pritisak na decu ne bi li imala dobre ocene, bila uspešna ovde i sada, međutim, pripremiti dete za život ne znači tražiti od njega da nužno bude odlično u svim predmetima i svemu što od njega traži škola.”

spot_img

Najnovije

Sve zamke toksične pozitivnosti – koliko su poželjna samo pozitivna osećanja?

Osećanja nastaju kao manifestacija naše procene značenja i važnosti određenih situacija i događaja

„Požuri!“ – Kako požurivanje utiče na dete (i zašto ne radi ono što mislimo)

Odraslima se čini logičnim da će dete, ako mu kažemo da požuri, zaista ubrzati. Međutim, razvojno gledano – to se retko dešava.

Surova istina: deca više liče na nas nego na naše želje

Deca nasleđuju mnoge naše osobine, i to naročito one koje nas najviše nerviraju

Koliko nam ‘energetski vampiri’ isisavaju životnu energiju

Ti ljudi bi mogli non-stop da se žale, da govore samo o sebi i da ne pokazuju pravo interesovanje za vas i vaš život.

Učenika šestog razreda šrafcigerom napao vršnjak ispred škole u Beogradu, majka tvrdi da škola nije reagovala adekvatno

Kako ova majka tvrdi, škola i nadležni nisu reagovali u skladu sa procedurama, niti su o incidentu obavestili nju kao roditelja, te je za sve saznala kada je pozvala sina. Sa druge strane, škola tvrdi da su postupali u skladu sa zakonom.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img