Gradski klinci prvi put u berbi

Gazdinstva desetak domaćina iz Zuca, Pinosave i Belog Potoka u junu, septembru i oktobru posećivaće deca iz 15 beogradskih vrtića. – Ideja projekta „Mali farmer” je da mališane iz grada upozna sa seoskim životom

Autor: Ana Vuković

– Trči, trči po još kukuruza. Vidiš da nas gledaju, hoće još – vikao je plavokosi dečačić svojoj drugarici koja je hitro donela još jednu činijicu sa hranom za svinje. Mališani iz vrtića „Povratak prirodi” tiskali su se oko obora i bacali životinjama zrno po zrno, sve dok domaćica, teta Bilja, nije rekla da je vreme da se posvete i kokama koje su se jurile po dvorištu, uplašene velikim brojem dece.

- Advertisement -

– Ćao, prase, ćao. Moramo sad da idemo – odmahivalo je jedno dete svom novostečenom prijatelju, dok je sa drugarima žurilo dalje. Ostalo im je još da pokušaju da stignu i ovce koje su se razbežale po šljiviku, ali i da od svojih domaćina nauče da iz narandžastog cveta raste bundeva, da se krompir „krije” ispod zemlje i da je boranija koja ima „končiće” već prestarela za branje.

Sa seoskim životom mališani su se upoznali u domaćinstvu braće Rajkovića, u podavalskom selu Zuce. Ovde su stigli kao učesnici projekta „Mali farmer”, koji od maja organizuju Centar za održivu privredu i ruralni razvoj i portal „Avalainfo” pod sloganom „Vodimo vas tamo gde hrana raste”.

Cilj ovakvih druženja jeste da dečacima i devojčicama iz urbanih sredina približi seoski život, nauči ih kako se proizvode namirnice koje imaju svakodnevno na svojim trpezama i usadi im poštovanje prema hrani odgajenoj na ovaj način. I dopalo im se. Sa širokim osmehom na licu trčali su kroz vrt sa rukama punim tikvica, krastavaca, malina, graška… koje su ushićeno sami brali.

Ove klince i klinceze juče su dočekali majka kuće, Bilja, baka Zlatija i naslednici Nenad i Dejan, momci od 26 i 28 godina, koji su svoju budućnost, za razliku od mnogih vršnjaka, isplanirali van grada. Rajkovići imaju svoju destileriju, proizvode rakiju, a za sopstvene potrebe drže ovce, svinje i kokoške.

Bilja nije pedagog po struci, ali se sa dečacima i devojčicama koji su im došli u posetu odlično saglasila. Uz smeh i graju mališani su učestvovali u ekspediciji kroz njenu baštu i štalu, a ona im je strpljivo objašnjavala da baš takve tikvice kakve su oni brali spremaju i njihove mame, da su maline sa zemlje u dvorištu isto ono voće koje im bake donose sa pijaca, kao i da ih trava ponekad može ozbiljno poseći ako ne budu dovoljno pažljivi.

Vrhunac dana za decu bilo je pentranje po traktoru, kojim bi ih, da je juče bio na imanju, Nenadov i Dejanov otac sigurno bar malo provozao.
Rajkovići su se pokazali kao dobri domaćini. Ali oni nisu jedino domaćinstvo ispod Avale kojima  će u dolaziti ove male gradske „delegacije” iz ukupno 15 beogradskih vrtića. Dečaci i devojčice će, do kraja juna, u septembru i oktobru posećivati ukupno desetak porodica iz Zuca, Pinosave i Belog potoka i od njih otkrivati tajne seoskog života.

- Advertisement -

– Iskoristili smo blizinu podavalskih sela da organizujemo ove poludnevne izlete za decu i odvedemo ih na prava seoska domaćinstva gde mogu da pomaze životinje, da ih hrane, beru plodove u bašti i jednostavno uživaju. Domaćinima ukazujemo da kupce svojih proizvoda mogu da ugoste, pokažu im gde niču voće i povrće i da ih usput i prodaju – ističe Jelena Sajić, koordinator projekta „Mali farmer”.

Da su ovi izleti za decu besplatni, podsetila je Erika Kin, ataše za kulturu u američkoj ambasadi u Beogradu, koja finansira projekat. Kin je objasnila da je ovo sjajna prilika da deca nauče nešto o selu, ali i šansa za gazdinstva jer se ovako podstiče razvoj ruralnog turizma u Srbiji.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji ne smeju fizički da kažnjavaju decu, previđene i mere nadzora

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju – slede sankcije. Da li roditelji treba da budu u strahu zbog toga?

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img