• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Hiperaktivnost: Decu kljukaju lekovima zbog izmišljene bolesti?

25. 09. 2014 |

Iako je hiperaktivnost “izmišljena” dijagnoza, mnogi pacijenti, ipak, dobijaju terapiju. Milioni mališana nepotrebno uzimaju medikamente samo da bi bili mirni ili da bi bolje učili.

Hiperaktivnost: Decu kljukaju lekovima zbog izmišljene bolesti?

POREMEĆAJ pažnje kod dece u poslednjoj deceniji dobio je sve epitete epidemije. Skoro svaki peti dečak starijeg školskog uzrasta (od 14 do 17 godina) u Americi ima dijagnozu hiperaktivnog poremećaja pažnje, pokazuju poslednji podaci američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Tako nagli porast broja dece sa ADHD naveo je lekare da se zapitaju da li se ova dijagnoza olako „kači“ današnjoj deci. Dodatne sumnje pobudile su i neproverene informacije da je i sam „otac“ ADHD poremećaja pred smrt priznao da je ova dijagnoza – izmišljena.

Leon Ajsberg, psiholog i stručnjak koji je prvi definisao poremećaje u održanju pažnje i hiperaktivnost kao medicinski problem, priznao je da je farmaceutska industrija obilato koristila njegovu „dijagnozu“ i da deca dobijaju previše lekova za ADHD. To ne znači da neki mališani nemaju problem sa hiperaktivnošću i poremećajem pažnje, već da u njihovom lečenju nisu uvek neophodni lekovi. Pre terapije treba podrobno ispitati psihološke poteškoće i tražiti uzrok dečijeg ponašanja, objasnio je Ajsberg.

Uprkos tome, danas gotovo dve trećine dece sa dijagnozom ADHD dobija medikamente, koji kako tvrde lekari drastično popravljaju kvalitet života, ali vode ka zavisnosti, anksioznosti i ponekad psihozi.

Većina medicinskih eksperata se slaže da je ADHD, bilo da se javlja samo kao poremećaj pažnje, ili u sklopu sa hiperaktivnošću, posledica abnormalnog nivoa određenih hemikalija u mozgu. Taj poremećeni balans supstanci u mozgu sigurno donekle narušava kontrolu impulsa i mogućnost održanja pažnje.

Ranije je od tri do sedam odsto dece imalo dijagnozu ADHD, a poslednji podaci pokazuju da čak 15 odsto dečaka i sedam odsto devojčica školskog uzrasta u Americi pati od ovih problema. Danas samo u SAD više od 6,4 miliona dece uzrasta od četiri do 17 godina ima dijagnozu ADHD, što je porast za 16 odsto od 2007. godine, upozoravaju stručnjaci.

SLIČNI SIMPTOMI Posebno treba biti obazriv sa “lepljenjem” dijagnoze ADHD. Čak su i lekari nekada skloni da na osnovu dvominutnog upitnika ustvrde da je u pitanju ovaj poremećaj. Neka stanja i ponašanja mogu da liče na ADHD, a da dete uopšte nema poremećaj pažnje i hiperaktivnost, već neki sasvim drugi problem: anksioznost ili depresija, neotkriveni dijabetes, zlostavljanje, teškoće u učenju, autizam, zloupotreba droga, previše elektronskih uređaja, samo nemirno i živahno dete.

„To su astronomske cifre“, kaže dr Vilijam Graf, neurolog pedijatar iz Medicinske škole sa Jejla:

– Čak i onima sa veoma blagim simptomima se previše lako odredi dijagnoza, pa se s pravom sumnja koliku korist terapija može da donese deci koja su inače zdrava i kojima simptomi ne ometaju svakodnevni život.

Ipak, broj dece i tinejdžera koji će biti na lekovima za ADHD u bliskoj budućnosti će dodatno porasti, jer Američka asocijacija psihijatara planira da promeni definiciju ove bolesti, što će za posledicu imati još više dijagnoza.

Dok neki doktori smatraju da je veliki porast broja obolelih dokaz da se poremećaj lakše prepoznaje i bolje prihvata, drugi tvrde da milioni dece nepotrebno uzimaju lekove da bi bili mirni ili imali bolje rezultate u školi. Direktor centra za kontrolu bolesti dr Tomas Friden uporedio je propisivanje ovih lekova sa preteranom upotrebom analgetika i antibiotika kod odraslih.

Dodatni razlog da se bune oni koji sumnjaju u dijagnozu ADHD imaju zbog nedostatka egzaktnog metoda za utvrđivanje poremećaja. To ostavlja mnogo prostora za nesigurnosti pa i zloupotrebe. Lekari do dijagnoze dolaze jedino intenzivnim razgovorima sa roditeljima, pacijentom i učiteljima, odbacujući pritom druge moguće uzroke.

Eksperti navode više uzroka koji su doveli do eksplozije broja dece sa ovom dijagnozom. Osim olakog propisivanja terapije, za koju okrivljuju lekare, doktori naglašavaju da oni sami nekada trpe veliki pritisak od strane roditelja da im pomognu da srede ponašanje dece koja imaju problema sa učenjem i pažnjom.

– Norme društva nameću pritisak na roditelje i decu da ako ne sede mirno za stolom odmah dobijaju etiketu nenormalnosti i da je to stanje koje mora da se leči, umesto da se čeka da dete sazri i dostigne taj nivo razvoja – kaže dr Žerom Grupman, profesor medicine sa Harvarda i autor knjige „Kako doktori razmišljaju“.

1 2  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :„Kako doktori razmišljaju“, ADHD poremećaj, dečji psiholog, dijagnoza ADHD, hiperaktivnost kod dece, Leon Ajsberg, poremećaj pažnje kod dece, sindrom deficita pažnje, Žerom Grupman

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Ovo je kazna koja deluje i na nanemirniju decu

Prirodni lek za ADHD

Roditelji danas mnogo popustljivi prema deci

Deca više vole jednostavne aktivnosti nego one koje koštaju

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Zoran Milivojević: Roditelj kao drugar

Zoran Milivojević: Roditelj kao drugar

Autor: Zoran Milivojević Deca imaju potrebu da se igraju s drugom decom. Nekada, ne tako davno, deca su se igrala u dvorištima, igralištima i ulicama. Danas se taj javni prostor...

Deca koja obavljaju kućne poslove uspešnija kad porastu

Deca koja obavljaju kućne poslove uspešnija kad porastu

Želite da vaše dete postane uspešan odrasli? Terajte ga da obavlja kućne poslove. Ako gunđa, objasnite mu da nauka kaže da je to za njegovo dobro. Najveće kontinuirano istraživanje u...

Zoran Milivojević: Roditelj i bes tinejdžera

Zoran Milivojević: Roditelj i bes tinejdžera

Autor: Zoran Milivojević Izlazak iz detinjstva i ulazak u mladalaštvo je po pravilu veoma buran period života. Promene u telu koje su došle s pubertetom čine da mlada osoba preispituje...

GRDANA – savremena bajka ili poziv u pomoć?

GRDANA – savremena bajka ili poziv u pomoć?

Dok smo mi odrastali uz “Uspavanu lepoticu” danas deca odrastaju uz zlu vilu GRDANU. Iako ova rečenica zvuči negativno, iza nje se ipak krije pozitivna poruka. Šta nas uči Grdana?...

1 komentar.

  1. Mirjana · 5. 09. 2015 · Reply · Citiraj

    Čudo je ovaj Internet, svako može da piše šta mu padne na pamet.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

Detinjarije
  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail

Najčitanije

  • decakologija Dečakologija: Tri faze odrastanja malog muškarca
  • kostimi za maskenbal uradi sam "Uradi sam" jednostavni i jeftini kostimi za maskenbal - 20 najslađih ideja!
  • novogodisnji ukrasi uradi sam (2) 10 brzih i jeftinih uradi sam ideja za novogodišnje ukrase
  • novogodisnji ukrasi Novogodišnji ukrasi koje deca mogu da naprave sama
  • novogodisnji-ukrasi-uradi-sam 10 novih novogodišnjih ideja za ukrašavanje
  • novogodisnje kape uradi sam Najlepše uradi sam ideje za novogodišnje kape

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2019. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt
⇪