Nomen est omen – ime je znak. Tako su govorili stari Latini, ali tako mislimo i danas. Kakva imena za bebe smo davali nekad, a kakva dajemo danas?
Od XIX veka počelo se sa davanjem imena po književnim i nacionalnim junacima, kao i junacima iz masovne kulture. Kao uzor za davanje imena oduvek su služili i bogati i uticajni članovi društva, pa je čest slučaj da se imena prvo pojavljuju u najvišim društvenim slojevima, da bi se zatim spuštala niz društvenu lestvicu do najsiromašnijih slojeva.
Nenad kao iznenađenje
Prva srpska imena zabeležena su prilikom doseljavanja Srba na Balkan u 7. i 8. veku, bila su: Vlastimir, Mutimir, Stojimir, Gojnik. Već krajem 9. veka rodiće se i prvi Stefan, Pribislav, Petar, Pavle, Zaharije i Časlav, dok će se sa Nemanjićima u srpski rodoslov upisati Vukan, Rastko, Uroš, Tihomir… U Dečanskim hrisovuljama (1330. godina) pomilju se imena kao što su: Bikovac, Vuk, Jež, Lisica, Medved, Vran, Kraguj, Kupusac, Žarilo, Zorislav, Mećavac, Dedoš, Sestronja. Bilo je imena po anatomskim karakteristikama ljudi – Glavatac, Okoje, Šakoje, Ušoje, a i po predmetima Britva, Rešeto… Vek kasnije dečaci su kršteni sa Gradeša, Vladil i Miloš, a devojčice sa Vukna, Miroslava i Radica. Prvi Balša, Grgur, Krasoje i Radivoje pojavili su se u 15. veku, kada i Vladna, Bolja i Dekuša.
“Po poreklu, imena u Srbiji mogu se podeliti na tri velike grupe: imena slovenskog porekla, imena hrišćanske tradicije i imena pozajmljena od drugih naroda.”
U Srbiji je u prošlosti postojalo nekoliko kategorija imena: „zaštitna“ imena davana po životinjama (Vuk, Golub), po bilju (Smiljana, Perun) po nebeskim telima i pojavama (Danica, Zoran), po metalima (Zlata, Gvozden), po vatri (Iskra, Ognjen) rekama i predelima itd. Postojala su imena vezana za okolnosti pri rođenju – Osma (osmo dete po redu), Nenad (nisu mu se nadali), Nađen (napušteno dete), Darko (dar za roditelje), kao i imena koja opisuju željene ili uočene osobine deteta (Lepa, Blaža, Veselin). Porodice sa dosta ženske dece, poslednje rođenu devojčicu zvali Stana, Stanija, Stanka, da bi se stalo s rađanjem ženske dece. Muška varijanta Stanko, davala se s verovanjem da će se tako zaustaviti umiranje muške dece.
Po poreklu, imena u Srbiji mogu se podeliti na tri velike grupe: imena slovenskog porekla, imena hrišćanske tradicije i imena pozajmljena od drugih naroda. Imena po biblijskim svecima obično su dobijala deca rođena na praznik tog sveca. Uočeno je da se tradicionalno više pažnje poklanjalo nacionalnom identitetu muškog imena. Ženska su uglavnom bila predmet eksperimentisanja, pa imamo mnogo više Gabrijela, Danijela i Žaklina, nego muških Gabrijela ili Danijela.
Od Radmile do Radašina
Popularnost određenih imena u Srbiji veoma se menjela iz decenije u deceniju. U dvadesetom veku u Beogradu je među muškarcima bilo najviše Dragana, Milana i Zorana, a među ženama Jelena, Ljiljana i Milica. Na vrhuncu popularnosti, 1958-59, Dragani su činili čak 8% svih muških imena! Posle Dragana, sedamdesetih su stigli Dejani. Zapravo, svaka decenija imala je svoje favorite. Jedno vreme hit su bila „voćna“ imena kao što su Dunja, Višnja, Jagoda. Dok su početak ovog veka obeležili Petar, Ljubica, Milan i Marija, na njegovom kraju ubedljivo su dominirali Nikola, Stefan, Milica i Jelena. Ime Stefan, koje je postalo veoma popularno devedesetih, pre drugog svetskog rata gotovo da kod Srba nije ni postojalo – 90 odsto svih Stefana u 20. veku rođeno je posle 1986. godine, kada je pokrenuto “srpsko pitanje”. Radmila je pre drugog svatskog rata bilo najčešće žensko ime, da bi ga nasledile Mirjana i Slobodanka, a Jugoslav i Slobodan vrhunac popularnosti doživeli su za vreme drugog svetskog rata. Posle rata usledila je prava poplava Staljinki, Tita, Maršala, Dizelki, Šporetki, Traktorki, Mašinki, Kombajnki.
“Neobična imena koje roditelji žele da daju svojoj deci mogu biti odbijena od strane matičara. Oni procenjuju koliko bi ime moglo da predestavlja problem za dete koje ga nosi, a u toj proceni važnu ulogu igra i sredina u kojoj će da odrasta.”
U dvadeset prvom veku, na tronu popularnosti nalaze se Luka za dečake i Milica za devojčice. Pored Luke, česti su i Lazar, Nikola, Marko, Stefan, Ognjen i Strahinja a među ženskim Anđela, Teodora, Sara, Ana, Anja, Iva i Jana.
U malom procentu pojavljuju se i veoma neuobičajena imena poput „Oprolećovana“, „Kiša“, „Nijagara“. Svojevremeno je jedan otac devetoro sinova svojoj deci nadenuo imena ili nadimke po prvotimcima fudbalskog kluba “Crvena zvezda” čiji je on bio vatreni navijač. Neobična imena koje roditelji žele da daju svojoj deci mogu biti odbijena od strane matičara. Oni procenjuju koliko bi ime moglo da predestavlja problem za dete koje ga nosi, a u toj proceni važnu ulogu igra i sredina u kojoj će da odrasta. Roditeljima romske nacionalnosti dozvoljava se da dete recimo nazovu Tarzan,Robot, Rambo, Brusli, Čegevara ili Kasandra, jer takva sloboda u davanju imena već postoji u njihovoj tradiciji.
Pre nekoliko godina, najnovija moda bila su imena Radašin za dečake i Anđelka za devojčice. Oba imena, mada stara i već dugo zaboravljena, stekla su svoju novu popularnost zahvaljujući činjenici da ih nose omiljni likovi iz izuzetno gledanih tv-serija “Selo gori a baba se češlja” i “Ranjeni orao”.
Pročitajte još i: Kako je moj muž prešao put od poslušnika, preko suparnika, do dragocenog saradnika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Nema komentara.