Sopran Branislava Podrumac poznata je po svojim ulogama u mjuziklima Rebeka i Jadnici kao i u operi Čarobna frula za decu. Malim i velikim ljubiteljima Harija Potera poznata je i kao narator novogodišnjih koncerata Beogradske filharmonije posvećenih ovom popularnom književnom junaku. Povodom njenog predstojećeg solističkog koncerta, razgovarali smo sa ovom višestruko nadarenom umetnicom o njenom iskustvu sa decom kao publikom.
Kako je izgledalo vaše detinjstvo i prvi koraci u svetu muzike?
Odrasla sam u maloj sredini okružena prirodom, životinjama i velikim brojem vršnjaka sa kojima igri nikada nije bilo kraja. Muzika je od samog početka bila sastavni deo mog odrastanja, s obzirom na činjenicu da gotovo svi u mojoj porodici poseduju dar za muziku. Tako sam i ja od najranijeg detinjstva pevušila uz dedinu harmoniku i učila prve plesne korake uz tatine folkloraše. Smatram da sam imala izuzetno srećno i ispunjeno detinjstvo uprkos činjenici da je naglo prekinuto ratnim dešavanjima. Tome pre svega mogu da zahvalim mojim roditeljima koji su sve činili da moja sestra i ja što bezbolnije preživimo strahote rata kada su granate odnosile živote nedužnih civila na svakom koraku.
Kao dete, koja muzika vas je najviše privlačila i koliko mislite da muzika utiče na detinjstvo?
Odrasla sam u kakofoniji dečijih pesmica, izvorne, folklorne, duhovne, domaće i strane pop muzike osamdesetih, ali me je prvi slučajni susret sa glasom za mene i do danas neprevaziđene Marije Kalas opredelio za buduću karijeru. Eto koliko muzika može da utiče na detinjstvo!
Danas se kroz svoj rad susrećete sa decom kao publikom. Kakvi su kao slušaoci i koja je razlika između “male” i “velike publike”
Deca su možda “mala” publika ali su definitivno veliki izazov jer su neposredni u svojim reakcijama na ponuđeni sadržaj i veoma burno reaguju i kada im se nešto svidi ali i kada negoduju. Zato se veoma trudim da im svojom interpretacijom zadržim pažnju.
Kakav je vaš utisak, koliko danas deca imaju prilike da razvijaju muzički ukus i šire svoje “muzičke vidike”?
Smatram se privilegovanom što sam imala prilike da učestvujem u nekoliko edukativnih programa koji su za cilj imali da deci najmlađeg uzrasta približe divan svet operske i klasične muzike. Smatram da je obaveza institucija ali i pojedinaca da deo svoje energije i profesionalnog angažmana posvete pedagoškom radu u cilju odgoja nove publike ali i novih mladih kolega. Kada vidite kako dečica reaguju na radnju na sceni, a u pitanju je Mocartova opera “Čarobna frula”, u čijoj skraćenoj verziji igram u Madlenianumu, srce vam je ispunjeno što se bavite tako uzvišenim poslom.
Pažnju mladih privukli ste i svojim nastupima u ulozi Harija Potera sa Beogradskom filharmonijom. Kako ste se našli u toj ulozi i kakve su reakcije publike na ove koncerte koji su već postali tradicija?
Mislim da tajna uspeha fenomena Harija Potera leži u činjenici da uz ovaj serijal i odrasli podetinje. I ja sam jedan od velikih fanova družine iz Hogvortsa pa sam se sa lakoćom i velikim predznanjem upustila u ovu muzičku avanturu sa Beogradskom filharmonijom. Ovo je jako dobar primer muzičke edukacije gde se uz deci dobro poznatu priču na prijemčiv način upoznaju i svi instrumenti koji čine jedan veliki simfonijski orkestar. O uspehu i pozitivnim reakcijama najmlađe publike najbolje govori da je na izvođenju u januaru bilo više od hiljadu i po mališana, u sali čiji je kapacitet inače oko devetstotina mesta.
Trenutno pripremate solistički koncert, kakav repertoar slušaoci mogu da očekuju?
Sam naziv koncerta “muzički kaleidoskop” upućuje na veliki šareniš žanrova i stilova u kojima sam se oprobala u dosadašnjoj karijeri ali i onih kojima tek težim. Tako će se na repertoaru koncerta naći operske arije, songovi iz mjuzikla, tango, ruske romanse, gospel, pop i džez standardi. Solistički koncert 25. februara u Madlenianumu je veliki izazov za mene ali ga očekujem sa nestrpljenjem i bez straha, jer će mi podrška na sceni biti drage kolege sa kojima sam i ranije mnogo puta sarađivala i koje su se svesrdno odazvale mom pozivu.
Razgovarala: Jovana Papan
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU
Na današnji dan Hans Kristijan Andersen objavio prvu knjigu bajki
DANSKI pisac Hans Kristijan Andersen (1805‒1875) jedan je od najpoznatijih pisaca bajki svih vremena. Njegove priče prevedene su na više od 125 jezika, a među najpoznatijima su "Carevo novo odelo",...
“Deci su potrebne realne bajke”: Na današnji dan je rođena Astrid Lindgren
„Dete se rađa ni loše, ni dobro. Ko određuje, da li će ono biti otvoreno i dobro ili bezosećajni, nasilni usamljeni vuk? To smo mi, njegovi roditelji - ljudi koji...
Biljana Mihajlović, ilustratorka: “Neizmerna je sreća raditi ono što voliš”
Kako si počela da se baviš ilustracijom? Crtam oduvek. Od 2014. godine sam radila za inostrano tržiste preko različitih platformi, ali pravim početkom smatram svoj rad u dečijem časopisu „Hajmo...
Ljubivoje Ršumović: Sve se formira u detinjstvu, najčešće naši vlastodršci to ne razumeju
Pesnik, pozorišni i televizijski autor za decu Ljubivoje Ršumović za Tanjug ističe da u današnje surovo vreme u kome se dešavaju mnoge zastrašujuće situacije, roditelji uvek moraju da budu ikona...
Nema komentara.