Intervju, Ljiljana Marinković: Udžbenici ne smeju biti samo biznis

"Načinom odnošenja prema udžbenicima društvo pokazuje stav koji ima prema obrazovanju mladih generacija. Mislim da je zaštita domaćih izdavača udžbenika važan zadatak svake države."

Šta najviše zamerate udžbenicima u Srbiji?

Znam da bi udžbenici mogli da budu mnogo inovativniji nego što su sada. Prepreka za to jesu zastareli i preobimni programi, kao i komisije koje odobravaju udžbenike, jer su često tradicionalne u svojim procenama i teže uniformisanju udžbenika. Treba promeniti programe i, s druge strane, omogućiti svim članovima komisija za ocenu udžbenika sticanje uvida u to kako sve može da izgleda savremen udžbenik.

- Advertisement -

Kada konačno dobijemo dobar udžbenik, da li je to dovoljno ili je neophodno da se nastavnici i učenici bolje pripreme za njegovo korišćenje?

Trebalo bi da nastavnici budu edukovani u pogledu odlika dobrog udžbenika. Na taj način moći će da izaberu knjigu koja je kvalitetna i koja, s druge strane, najviše odgovara njihovom stilu rada. U tome je smisao postojanja više različitih udžbenika za jedan predmet. Pored toga, kvalitetan udžbenik razvija samostalnost kod dece, daje im povratnu informaciju o tome šta su naučila, utiče na njihov odnos prema učenju, uči ih da kritički misle, pa je zato važnost udžbenika za decu velika.

„Kvalitetan udžbenik razvija samostalnost kod dece, daje im povratnu informaciju o tome šta su naučila, utiče na njihov odnos prema učenju, uči ih da kritički misle.“

Vidite li vi rešenje koje bi zadovoljilo i kriterijum kvaliteta ali i smanjilo opterećenje roditeljima, koji sve teže uspevaju da podmire troškove „besplatnog“ školovanja svoje dece?

Ukoliko želimo kvalitetne i savremene udžbenike, koje pišu i dizajniraju najbolji autori i koji će biti stalno inovirani i poboljšavani u tehničkom smislu – jasno je da oni moraju imati određenu cenu. Evropske države na različite načine subvencionišu udžbenike, ali je svim dobrim modelima finansiranja zajedničko podsticanje kvaliteta, a ne njegovo snižavanje radi uštede. Takvom politikom zapravo se i štedi, pošto dobar udžbenik omogućava detetu samostalan rad i smanjuje potrebu za dodatnim časovima kod kuće – svi znamo da jedan privatni čas često košta više i od najskupljeg udžbenika.

Kako vidite budućnost udžbenika?

Forma udžbenika svakako će se menjati, u većoj će se meri, naročito na višim nivoima obrazovanja, koristiti elektronski materijali, no ostaće potreba za tim da se znanje na kvalitetan način sistematizuje. Od sredstava koja se ulažu u obrazovanje zavisiće to koliko će se nastava tehnološki modernizovati i da li će udžbenik biti praćen i brojnim drugim dodatnim nastavnim sredstvima – u manje bogatim društvima to se, nažalost, neće dogoditi još dugo. Baš zbog toga je važno da stvorimo sve preduslove da klasični udžbenici budu što bolji, jer oni mogu i da nadomeste druga sredstva i da koriguju neke manjkavosti obrazovnog sistema, nastale usled nepovoljne ekonomske situacije.

- Advertisement -

Razgovarala: Jovana Papan

spot_img

Najnovije

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img