Mada je dosad sklonost dece gojaznih roditelja ka gojaznosti objašnjavana nasleđivanjem, nova studija pokazuje da, nakon devetog meseca bebinog života, na razvoj crevne flore najviše utiče prelazak na porodičnu ishranu, a ne majčina gojaznost, dok u prvim mesecima veoma značajnu ulogu igra dojenje.
Pročitajte i: Razvoj crevne flore: kako se beba kolonizuje
Crevna flora je složena zajednica mikroorganizama koji žive u organima za varenje. Deca se rađaju bez mikroba u crevima, ali se ona „kolonizuju“ odmah po rođenju. Sledećih nekoliko godina je kritično za uspostavljanje osobenog mikrobioma, jer je kasnije u životu moguće ishranom samo delimično uticati na jednom oformljenu crevnu floru.
Kako bi razjasnio odnos između crevne flore deteta, majčine gojaznosti, dojenja i uvođenja čvrste hrane, Martin Lersen, istraživač sa Tehničkog univerziteta Danske, i njegove kolege, upoređivali su decu majki normalne telesne težine i decu gojaznih majki. Analizirali su uzorke stolice beba u uzrastu od 9 i 18 meseci, i poredili ih sa podacima o dojenju i ishrani svakog deteta.
Njihov zaključak je da na uspostavljanje crevne flore najviše utiču trajanje dojenja i sastav ishrane deteta, naročito uvođenje proteinske ishrane i namirnica bogatih vlaknima.
Pročitajte i: Nedostajući mikrobi: Zašto carski rez ugrožava bebin imunitet
„Uvođenje porodične hrane u jelovnik bebe, glavni je faktor promene mikrobioma u uzrastu od 9 meseci. Od toga kakva se hrana jede u porodici zavise i raznovrsnost i sastav crevne flore, što je veoma važno,“ kaže profesorka Tina Rask Liht, načelnik odeljenja za mikrobiologiju i imunologiju Nacionalnog istituta za hranu pri Tehničkom univerzitetu Danske. „Znalo se da dojenje veoma utiče na crevnu floru, ali do sada niko nije pokazao koliko je važna i ishrana u ranom uzrastu,“ objašnjava ona.
Priredila: Jovana Papan
Izvor: Sajens dejli