Rađanje manje od troje ili više od četvoro dece ubrzava neke procese starenja nakon menopauze, čak i uprkos faktorima poput starosti ili stila života.

Prema studiji objavljenoj 25. novembra u časopisu “Scientific reports”, rađanje manje od troje ili više od četvoro dece ubrzava neke procese starenja nakon menopauze, čak i uprkos faktorima poput starosti ili stila života.
Međutim, ovaj obrazac je najizraženiji u krajnostima; to jest žene koje nemaju decu i žene koje su imale sedmoro dece u proseku stare brže od žena koje imaju jedno dete ili njih petoro. Naučnici sa Univerziteta Pen stejt i Nortvestern kažu da su očekivali ovakve rezultate jer je poznato da trudnoća i porođaj imaju pozitivne efekte na telo, ali nakon određenog trenutka takva iskustva mogu iscrpeti telo.
Za istraživanje su istraživači pregledali podatke prikupljene između 1999. i 2010. od 4.418 učesnika. Želeli su da vide da li su broj živorođene dece i da li je žena ušla u menopauzu povezani s raznim merama biološkog starenja, uključujući procene metaboličkog zdravlja, funkcije bubrega i jetre, anemije, određenih poremećaja i imunološke funkcije i upale.
Otkrili su da postoji krivulja u obliku slova “U” koja pokazuje odnos između broja živorođene dece i ubrzanog biološkog starenja, ali samo na načine vidljive nakon menopauze.
Vejlon Hejstings, jedan od autora studije i postdoktorski istraživač u Pen stejtu, rekao je za “Insajder” da postoji nekoliko potencijalnih objašnjenja zašto žene koje nisu imale decu ili su ih imale manje od troje izgledaju slično u smislu bioloških markera starenja kao i žene koje su imale puno dece.
Može biti da žene s osnovnim zdravstvenim stanjima, poput naslednih bolesti, imaju manje šanse da će imati decu, a verovatnije će doživeti ubrzano starenje. Takođe je moguće da žene s manje dece ili bez njih imaju manje socijalnih kontakata i da su pod većim stresom od žena koje imaju troje ili četvoro dece, rekao je Hejstings.
Na kraju, rekao je, moglo bi biti da su trudnoća i porođaj korisni za neke sisteme, a štetni za druge, prenosi “Insajder”.
Međutim, važno je istaći kako je ovo istraživanje samo stvorilo široku sliku, ali nije dokazalo uzročno-posledičnu vezu.
“Želeo bih da [mame] shvate da su obrasci koje pokazujemo proseci za hiljade žena, a nisu nužno reprezentativni za sve žene i verovatno će se menjati kroz vreme i prostor”, rekao je Hejstings i dodao da su rezultati samo široka slika, ali ne ukazuje na to kako će trudnoća i porođaji dugoročno uticati na telo bilo koje žene.
Izvor: Index.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: MAMA
Majčinstvo u 20/30/40-im: Biljana Radović
O meni Moje ime je Biljana Radović, imam 34 godine i iz Beograda sam. Majka sam dvoje dece, Nikole (3) i Anđelke (1) i supruga divnom čoveku koji se zove...
Majčinstvo u 20/30/40-im: Branislava Ćosić
O meni Moje ime je Branislava Ćosić. Imam 30 godina i dvoje dece. Ja sam strukovni vaspitač. Vaspitavam i obrazujem decu u vrtiću, a na blogu Vaspitacica.rs koji pišem, pomažem...
Preduzetnice na porodiljskom: naknada – jedva za pelene
Tijana Dušej Ristev, BBC novinarka Mirjana Ilić je vlasnica turističke agencije punih sedam godina i majka dvoje dece. Pre nego što je trebalo da se porodi morala je da zamrzne...
Zašto majci sa detetom niko neće da izda stan?
Da mi je neko pre deset godina rekao da će jedna od poteškoća single roditeljstva biti i potraga za stanom, ne bih mu verovala. Kada sam bila podstanar u studentskim...
Nema komentara.