Nemamo kad da pomislimo da li je to grip, obična prehlada ili ipak korona. Zato je dobro podsetiti na simptome ove tri zdravstvene boljke

Autor: Nevena Dimitrijević
Kako se neko oko nas zakašlje, kine ili, ne daj bože, požali na temperaturu, već instiktivno se povlačimo i gledamo kako da se sklonimo od te osobe koja može da nas ugrozi. Nemamo kad da pomislimo da li je to grip, obična prehlada ili ipak korona. Zato je dobro podsetiti na simptome ove tri zdravstvene boljke i kako da ih razlikujemo, a ključan signal koji će vam ukazati na to da imate grip, a ne koronu je to što će vas grip “smlatiti” u relativno kratkom periodu dok se simptomi korone postepeno razvijaju u nekoliko dana.
Korona
Najčešći simptomi koronavirusa su groznica – temperatura od 37,8 stepeni, uporni kašalj (obično suv) i gubitak čula ukusa i / ili mirisa. Pacijenti takođe ponekad mogu patiti od umora, bolova u grlu, glavobolje i otežanog disanja. Proliv i curenje ili začepljen nos su retki.
Prehlada
Najčešći simptomi prehlade su kijanje, bolovi u mišićima, začepljen nos koji curi i bolovi u grlu. Može se javiti blagi kašalj. Ponekad se javlja i umor, a retko groznica ili glavobolja. Prehlada ne izaziva dijareju. Kod prehlade obično dolazi do postepene pojave simptoma.
Grip
Grip se najčešće prate groznica, umor, suv kašalj, bolovi i glavobolja. Pacijentima će ponekad cuiti nos ili će biti začepljen, a moguća je i upala grla. Proliv se ponekad može javiti kod dece. Obično nema kijanja, ali može se razviti ozbiljno otežano disanje, a simptomi se obično brzo javljaju.
Pored toga, ranije je i Svetska zdravstvena organizacija istakla okvirne razlike između gripa i korone, čiji sudar i izaziva najveću bojazan u poslednje vreme.
I sezonski grip i korona izazivaju respiratorne probleme, groznicu i kašalj. Ipak,vrlo je važno znati da se korona razvija postepeno, simptomi se pogoršavaju danima, nekad tek za sedam, osam dana, dok grip dolazi naglo, slomi nas za dan-dva i to je glavna razlika.
Izvor: Nova.rs
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Koncentracija olova u krvi kod dece u Srbiji među najvećima u Evropi: Otkud to i šta su posledice?
M. Radenković Prosečna koncentracija olova u krvi dece u Srbiji jedna je od najvećih u Evropi, i iznosi 2,4 mikrograma po decilitru. Slične vrednosti mogu se naći u još par...
Tiodorović o akutnom hepatitisu kod dece: “Možda se radi i o koroni”
Još se ne može precizno reći i sa sigurnošću tvrditi šta izaziva akutni hepatis kod dece, od koga je obolelo 450 dece u 30 zemalja sveta, ali postoje pretpostavke koje...
„Misterioznim hepatitisom“ zaraženo 228 dece u svetu
Iako se u Srbiji prati stanje jednog devetogodišnjaka, zvanične potvrde o pojavi hepatitisa nepoznatog porekla u Srbiji nema. Lekari apeluju da ne treba dizati paniku, već održavati higijenu i ukoliko...
Upomoć! Dete mi je krenulo u vrtić i stalno je bolesno!
Svima se dešava: Dete počne da ide u vrtić i odjednom mu je nos neprestano slinav i ne prestaje da kašlje. Stručnjaci procenjuju da deca u proseku zakače šest infekcija...
Nema komentara.