Kad roditeljstvo postane podeliteljstvo, deca ostaju bez privatnosti

Sasvim je jasno da je sa razvojem i modernizacijom društvenih mreža, roditeljstvo preraslo u“ podeliteljstvo“. Sve više roditelja ne može da odoli a da ne prokomentariše nešto iz svog dnevnog roditeljskog iskustva na nekoj od društvenih mreža..

Na putu do zubara vaše dete je povraćalo –sledi status o najgorem danu u zadnjih mesec dana. Slika vaše bebe kad konačno zaspi i komentar – „mali anđeo spava“. Sve i da niste jedan od tih roditelja, sigurno svakodnevno viđate slične statuse, tvitove i slike dece.

Pravljenje rijalitija od sopstvenog života je lakše nego ikad. “Podeliteljstvo“ je nadohvat ruke, ali da li samo zbog te pristupačnosti, treba posegnuti za njim?

- Advertisement -

Poslednje istraživanje univerziteta Mičigen, otkrilo je da je više od polovine roditelja svesno i prednosti i mana podizanja dece na društvenim mrežama. Pri tome se misli na sve, od slatkih fotografija do molbe za savet kako se izboriti sa svojim malim čudovištima.

A sa druge strane, većina roditelja izlaže javnosti svoje roditeljstvo baš u nadi da će im to pomoći u roditeljstvu, bez bojazni da bi odsustvo privatnosti moglo da napravi više štete nego koristi.

S jedne strane, društveni mediji danas mogu biti veoma korisni, a sa druge strane, neki su zabrinuti da podeliteljstvo može predstavljati sigurnosni rizik za decu.

Lako je razumeti popularnost deliteljstva. Deljenje informacija i fotografija na društvenim mrežama je vid komunikacije. A to je baš ono čega su roditelji uvek sa manjkom vremena željni.

Nije čudno što tinejdžeri beže sa društvenih mreža čim se njihovi roditelji uključe. Eto recimo taj Fejsbuk: roditelji su sve do puberteta čitavih 11 godina nekažnjeno delili privatnost svoje dece a da nikog nisu pitali. Tako da deca dolaze u virtuelni svet gde nemaju nikakav način da sami izgrade svoje virtuelno ja – oni su već tu, ali kroz vizuru svojih roditelja.

„U vreme kada su deca dovoljno stara da koriste društvene medije sami, mnogi već imaju digitalni identitet kreiran za njih od strane njihovih roditelja“, kaže Sara Dž. Klark, saradnik istraživač na Univerzitetu u Mičigenu, Odeljenju za pedijatriju, i još dodaje: “S jedne strane, društveni mediji danas mogu biti veoma korisni, a sa druge strane, neki su zabrinuti da podeliteljstvo može predstavljati sigurnosni rizik za decu.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img