Šta možemo, kao roditelji ili učitelji, da uradimo kako bismo im pomogli da stimulišu svoje intelektualne potencijale? Predlozi ispod se odnose i na stariju decu, tinejdžere, a ne samo na mališane.
Foto: Pixabay
5) Bez samodiscipline, koeficijent inteligencije ne vredi sam po sebi
Ukoliko želimo da prognoziramo budući uspeh pojedinca u životu, samodisciplina je važnija od koeficijena inteligencije.
Pročitajte i Da li je ono što određuje inteligenciju predispozicija koja se …
Navod koji sledi preuzet je iz izvanredne knjige pisca Čarlsa Djuhiga ‘Moć navike: Zašto radimo stvari koje radimo u životu i poslu’:
Postoji na desetine studija koje pokazuju da se snaga volje izdvaja kao najvažnija ključna navika koja obezbeđuje uspeh pojedinca… Učenici koji su pokazali visok nivo snage volje su po pravilu dobijali visoke ocene i upisivali se u prestižne škole u nastavku školovanja. Kod ovih učenika je zabeležen manji procenat izostajanja sa nastave, dok su, isto tako, manje vremena provodili ispred televizora, a više u izradi domaćih zadataka. „Mladi sa visoko-razvijenom samodisciplinom imali su bolji učinak od svojih implusivnih vršnjaka u svakom segmentu akademskog učinka,” zabeležili su ispitivači. „Samodisciplina se pokazala kao pouzdaniji pokazatelj od Koeficijenta inteligencije u predviđanju budućeg učinka, kao i u prognoziranju koji će učenici poboljšati svoje ocene tokom školske godine, što se nije moglo utvrditi na osnovuu IQ-a… Samodisciplina ima veći uticaj na akademski učinak od intelektualne nadarenosti.”
Do dobrih ocena dolazi se predanim radom, a ne samo zahvaljujući “pameti”.
Uspeh na poslu je najviše povezan sa savesnošću onoga ko ga obavlja. Ono što naučnici ističu kao posebno zanimljivo u vezi sa savesnošću, jeste da se na osnovu ove osobine mogu prognozirati i stvari koje uveliko prevazilaze uspeh na poslu. Savesni pojedinci postižu bolje ocene u školi i na fakultetu, manje su skloni kriminalu i duže ostaju u braku. Ovakvi pojedinci takođe žive duže, i to ne samo zato što manje puše i piju. Kod njiih je zabeležen manji broj moždanih udara, bolja regulacija krvnog pritiska i manja učestalost Alchajmerove bolesti.
Ako se, dakle, pitamo ko ima najviše šansi da uspe u životu, odgovor je: deca koja nauče šta je istrajnost.
Ispitivanja su pokazala da je najbolji indikator uspeha budućih studenata upravo stepen razvijenosti ove ne-kognitivne i ne-fizičke karakterne koja se obično naziva ‘istrajnost’ i definiše kao „upornost i angažovanost na ostvarenju dugoročnih ciljeva”.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Nema komentara.