Postoje neka ključna ponašanja koja će pomoći u izgradnji otpornosti i psihološke snage – koji su deci potrebni u ovim teškim vremenima.
Foto: Freepik
Iako postoji opravdana zabrinutost zbog negativnog uticaja fizičke izolacije na učenje i obrazovanje dece, trebalo bi najviše da nas brine njihovo mentalno zdravlje.
Kao i odrasli, tako i deca reaguju na novonastalu pandemijsku krizu – pa je važno baviti se ovim problemom.
Svaka anksioznost i strah koji doživljavaju pojačava se izolacijom od prijatelja, nedostatkom pristupa njihovim uobičajenim sportskim i rekreativnim aktivnostima i nedostatkom sigurnosti u budućnost.
U ovim izazovnim vremenima, mentalno zdravlje dece mora biti glavni prioritet. Zato je neophodno da postavite solidne temelje za dobro mentalno zdravlje vaše dece. Postoje neka ključna ponašanja koja će pomoći u izgradnji otpornosti i psihološke snage – koji su deci potrebni u ovim teškim vremenima.
Izgradite temelje za dobro zdravlje
Zdrava ishrana, puno vežbanja i dobri obrasci spavanja predstavljaju osnovni ”alat” za dobro fizičko i mentalno zdravlje dece.
Mantru „zdravo telo, zdrav um“ uz koju smo odrasli potrebno je ažurirati na „zdrava creva, zdrav mozak“. Nedavno istraživanje otkrilo je veze između zdravlja creva i dobrog mentalnog zdravlja dece. Deca koja doživljavaju anksioznost i depresiju obično imaju neravnotežu adrenalina (koji održava mozak budnim) i GABA (koja smiruje mozak) – što se može ispraviti dobrim zdravljem creva.
Osnov zdrave ishrane uključuje:
- jesti pravu i kvalitetnu, a ne prerađenu hranu
- jesti male i redovne obroke
- svaki dan započinjati proteinima i složenim ugljenim hidratima
- piti puno vode i držati decu dalje od kofeinskih napitaka.
Vežbanje ne samo da promoviše dobro mentalno zdravlje, već takođe predstavlja alat koji deca mogu da koriste za upravljanje svojim mentalnim stanjima. Vežbanje i kretanje šalju endorfine kroz telo poboljšavajući raspoloženje i ublažavajući napetost i stres. Vežbanje i kretanje opuštaju mišiće i smanjuju osećaj anksioznosti koji se vremenom nakuplja.
Blagodeti dobrog načina spavanja su ogromne i dalekosežne, utičući na učenje, pamćenje i emocionalnu stabilnost dece. Spavanje vraća mozak u optimalne uslove i podmlađuje telo, omogućavajući da se nivoi hormona povišeni tokom dana vrate u normalu. Shodno tome, deca kojoj je uskraćeno dobro spavanje doživljavaju veću anksioznost i imaju sklonost pesimističnom razmišljanju.
Okvir za dobre obrasce spavanja uključuje pronalaženje optimalnog vremena za spavanje; stvaranje redovne, opuštajuće rutine, jedenje i vežbanje u pravo vreme, stvaranje utočišta za spavanje i ustajanje u redovno doba svakog dana.
Održavajte socijalnu povezanost koliko je to moguće
Kao društvena bića čeznemo za vezom sa drugima i osećajem pripadnosti grupama. Iako samo vreme provedeno u društvu može biti ”obnavljajuće” – razmena iskustava, misli i priča sa drugima je od presudne važnosti za sreću i dobrobit vašeg deteta.
Osnov za socijalnu povezanost uključuje provođenje kvalitetnog vremena sa članovima porodice i drugim voljenima, deljenje porodičnih iskustava kako bi se potvrdio osećaj pripadnosti, deljenje vremena i iskustava sa vršnjacima iz škole i komšiluka i povezanost sa širom zajednicom kroz zajedničko iskustvo.
Provodite vreme u prirodi
Nedavne studije ističu ono što smo već znali – da vreme provedeno u prirodnom okruženju koristi našoj sreći, osećaju blagostanja i smanjuje stres i napetost. Provođenja vremena na planini ili na moru možda će biti teško za ostvariti tokom perioda fizičke izolacije – ali šetnje do parka, provođenje vremena pod omiljenim drvetom ili čak unošenje zelenog bilja unutar doma jeste gotovo jednako korisno za mentalno zdravlje dece.
Osnov za kvalitetno vreme boravka u prirodi uključuje upravljanje i smanjenje vremena ispred bilo kakvog ekrana, izlaganje prirodnom okruženju u susedstvu i svakodnevno provođenje vremena na otvorenom.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.