Čeprkanje po prošlosti neće promeniti prošlost. Štaviše, ako traćite vreme razmišljajući o onome što se već dogodilo, samo ćete imati još više problema u budućnosti.
Foto: Freepik
Evo nekoliko načina na koje koncentrisanje na prošlost može da vas spreči da budete najbolja verzija sebe:
Propuštate sadašnjost. Ne možete da uživate u sadašnjosti ako vam je um stalno zaglavljen u prošlosti. Propustićete nova iskustva i nove prilike da slavite radosti današnjice ako vam pažnju odvlači sve ono što se već dogodilo.
Ako živite u prošlosti ne možete se na odgovarajući način pripremiti za budućnost. Nećete jasno definisati svoje ciljeve ili biti motivisani da stvorite promenu kada veliki deo vas ostaje zaglavljen u prošlosti.
Fokusiranje na prošlost remeti vam veštinu odlučivanja. Kada imate nerazrešene probleme iz prošlosti ti konflikti zamagliće vam razmišljanje. Nećete moći adekvatno da donosite zdrave odluke o onome što je najbolje za vas danas ako ne možete da prebrodite nešto što se desilo juče.
Život u prošlosti ništa ne rešava. Ponavljanje istih scenarija u glavi i fokusiranje na sve ono što više ne možete da kontrolišete ništa vam neće rešiti.
Neprestano razmišljanje o prošlosti može da dovede do depresije. Čeprkanje po negativnim događajima budi negativne emocije. A kada se osećate tužno veće su šanse da ćete prizvati još više tužnih sećanja. Fokusiranje na prošla vremena može da bude začarani krug koji vas drži zaglavljene u istom emocionalnom stanju. Romantiziranje prošlosti – filozofija trava je zelenija u tuđem dvorištu – nije od koristi. Lako je ubediti sebe da ste se osećali srećnije, samouverenije i potpuno bezbrižno u stara dobra vremena. Ali velike su šanse da preuveličavate koliko je nekada bilo dobro. Isto tako možete da preuveličavate koliko je sadašnja situacija loša.
Fokusiranje na prošlost loše utiče na vaše fizičko zdravlje. Neprestano razmišljanje o negativnim događajima povećava nico upale u vašem telu, sudeći prema istraživanju iz 2013. godine koje su obavili istraživači na Univerzitetu Ohaja. Stalno razmišljanje o prošlosti može da poveća rizik od srčanih bolesti, raka i demencije.
Izvor: Odlomak iz knjige “13 pravila mentalno jakih ljudi” – Ejmi Morin
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.