Neki geni su dominantni, kao što je braon boja očiju, koja se nasleđuje sa 75 odsto verovatnoće. Roditelji koji nemaju plave oči, mogu da dobiju plavooko dete ako su oboje nosioci recesivnog gena.

Krv nije voda – kažemo ili bar pomislimo svaki put kada osvestimo da nam je dete nešto “povuklo” na nas ili na nekog iz porodice. Krupne oči, bujne kovrdže, rupica na bradi, nizak rast, umetnički dar, brzina, ljubav prema čitanju, odbojnost prema matematici, asocijalnost, temperamentnost, neobične navike, način na koji se neko smeje ili ljuti – sve to može da bude zapisano u genetskom kodu.
Nasleđuju se, nažalost, i predispozicije za određene bolesti. Najrazličitiji oblici zavisnosti. Sklonost ka agresiji. Genetika je ponekad vrlo surov zapis, mada o njoj često ne razmišljamo mnogo ili nismo ni svesni koliko snažno ostavlja pečat na nama i našim naslednicima. O tome kako se individualne i porodične karakteristike genima prenose na sledeće generacije, šta je to zapravo nasleđe i koliko možemo da mu se “suprotstavimo”, govori dr Maja Živković, genetičar u Laboratoriji za radiobiologiju i molekularnu genetiku Instituta za nuklearne nauke “Vinča”.
Šanse za plave oči – 25 odsto
Na koji način genetiku možemo da sagledamo kroz život deteta?
Po osnovnim načelima genetike i nasleđivanja osim monogenskih oboljenja, koja su relativno retka, deca nasleđuju predispoziciju za određene osobine (fenotip) od roditelja odnosno predaka. S obzirom na to da predstavljaju miks genetike svojih roditelja, biološki gledano najčešće imaju povoljnije oblike gena i karakteristike od njih. Da li će se i koliko neka osobina ispoljiti zavisi od interakcije genetske osnove sa faktorima životne sredine. Tu dolazi do izražaja mogućnost našeg uticaja, pa kreiranjem pozitivnih navika i davanjem pozitivnih primera, umnogome možemo da popravimo kvalitet njihovog života i favorizujemo ispoljavanje povoljnih osobina.
BLIZANCI NEMAJU ISTU SUDBINU
JEDNA dugogodišnja studija je pratila život blizanaca, kako bi se utvrdilo da li im sleduje ista sudbina, s obzirom na to da imaju identični genetski materijal. Međutim, istraživači su otkrili da oni zapravo često obolevaju od različitih bolesti, kao i da postoji veliki vremenski raspon u pojavljivanju nekih oboljenja, pa se kod jednog deteta razvije u detinjstvu, a kod njegovog brata ili sestre tek za 20-30 godina.
U kojoj meri se individualne i porodične karakteristike prenose na potomstvo? Šta se najčešće, a šta najređe nasleđuje?
– Neke karakteristike se nasleđuju jednostavno i mogu da se ispolje na dominantan način, kao što je – braon boja očiju, kodominantan – krvne grupe, ili recesivan način – plave oči. Recesivna osobina se nasleđuje sa verovatnoćom od 25 odsto, a dominantna od 75 odsto. Većina osobina se, ipak, ispoljava kroz interakciju velikog broja različitih gena i faktora spoljašnje sredine, pa nije lako predvideti verovatnoću nasleđivanja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
260 dece u Beogradu čeka pomoć države: Ne mogu da vode računa o sebi bez ličnih pratilaca
U budžetu za 2023. godinu opredeljeno je 56 odsto više sredstava za ovu uslugu u odnosu na lane. Trenutno ličnog pratioca koristi 680 korisnika, a tokom prošle godine je uključeno...
Povećan roditeljski dodatak: Za prvo dete 345.000, za četvrto 2,7 miliona dinara
Roditeljski dodatak za rođenje prvog deteta u Srbiji je od 1. januara ove godine povećan na 345.398,70 dinara, saopštilo je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Iznosi roditeljskog dodatka...
NIS uručio poklon pakete za prvorođene bebe u 2023. godini
Za nama je godina u kojoj je popisom stanovništva utvrđeno da nas je zvanično 500.000 manje nego pre jedne decenije. Međutim, za nama je i godina u kojoj je nastala...
Jurić: Više od milion ljudi u Srbiji podržalo uvođenje Amber alert
Direktor Centra za zlostavljanu i nestalu decu Igor Jurić izjavio je danas da se više od milion ljudi odazvalo njegovom pozivu da se uključe u zajedničku akciju za uvođenje sistema...
Nema komentara.