Neki geni su dominantni, kao što je braon boja očiju, koja se nasleđuje sa 75 odsto verovatnoće. Roditelji koji nemaju plave oči, mogu da dobiju plavooko dete ako su oboje nosioci recesivnog gena.

Krv nije voda – kažemo ili bar pomislimo svaki put kada osvestimo da nam je dete nešto “povuklo” na nas ili na nekog iz porodice. Krupne oči, bujne kovrdže, rupica na bradi, nizak rast, umetnički dar, brzina, ljubav prema čitanju, odbojnost prema matematici, asocijalnost, temperamentnost, neobične navike, način na koji se neko smeje ili ljuti – sve to može da bude zapisano u genetskom kodu.
Nasleđuju se, nažalost, i predispozicije za određene bolesti. Najrazličitiji oblici zavisnosti. Sklonost ka agresiji. Genetika je ponekad vrlo surov zapis, mada o njoj često ne razmišljamo mnogo ili nismo ni svesni koliko snažno ostavlja pečat na nama i našim naslednicima. O tome kako se individualne i porodične karakteristike genima prenose na sledeće generacije, šta je to zapravo nasleđe i koliko možemo da mu se “suprotstavimo”, govori dr Maja Živković, genetičar u Laboratoriji za radiobiologiju i molekularnu genetiku Instituta za nuklearne nauke “Vinča”.
Šanse za plave oči – 25 odsto
Na koji način genetiku možemo da sagledamo kroz život deteta?
Po osnovnim načelima genetike i nasleđivanja osim monogenskih oboljenja, koja su relativno retka, deca nasleđuju predispoziciju za određene osobine (fenotip) od roditelja odnosno predaka. S obzirom na to da predstavljaju miks genetike svojih roditelja, biološki gledano najčešće imaju povoljnije oblike gena i karakteristike od njih. Da li će se i koliko neka osobina ispoljiti zavisi od interakcije genetske osnove sa faktorima životne sredine. Tu dolazi do izražaja mogućnost našeg uticaja, pa kreiranjem pozitivnih navika i davanjem pozitivnih primera, umnogome možemo da popravimo kvalitet njihovog života i favorizujemo ispoljavanje povoljnih osobina.
BLIZANCI NEMAJU ISTU SUDBINU
JEDNA dugogodišnja studija je pratila život blizanaca, kako bi se utvrdilo da li im sleduje ista sudbina, s obzirom na to da imaju identični genetski materijal. Međutim, istraživači su otkrili da oni zapravo često obolevaju od različitih bolesti, kao i da postoji veliki vremenski raspon u pojavljivanju nekih oboljenja, pa se kod jednog deteta razvije u detinjstvu, a kod njegovog brata ili sestre tek za 20-30 godina.
U kojoj meri se individualne i porodične karakteristike prenose na potomstvo? Šta se najčešće, a šta najređe nasleđuje?
– Neke karakteristike se nasleđuju jednostavno i mogu da se ispolje na dominantan način, kao što je – braon boja očiju, kodominantan – krvne grupe, ili recesivan način – plave oči. Recesivna osobina se nasleđuje sa verovatnoćom od 25 odsto, a dominantna od 75 odsto. Većina osobina se, ipak, ispoljava kroz interakciju velikog broja različitih gena i faktora spoljašnje sredine, pa nije lako predvideti verovatnoću nasleđivanja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Iz ugla jedne tinejdžerke: Alisa u zemlji čuda
Nakon veoma čitanih tekstova Kako da vaš strašni tinejdžer od vuka postaje jagnje i Mama, budi ponekad tata, naša saradnica Natalija Tomić piše o svom nedavnom putovanju koje joj je promenilo pogled...
Kreativno: Mama Mina sa ćerkom pravi maštovite kućice od kartona
Naša saradnica Mina Milenković često nas obraduje svojim pričama sa putovanja, kao i pričama o humanitarnim...
Pedijatar: Crnoj Gori preti epidemija malih boginja
Epidemija morbila u Crnoj Gori je realna, izjavio je pedijatar Nebojša Kavarić i to obrazlaže podatkom da je trenutno 90 odsto dece 2019. godište nevakcinisano. "U Crnoj Gori imamo oko...
Italijanski fotograf pokazuje kako izgleda detinstvo u različitim krajevima sveta
Italijanski fotograf Masimo Bieti putuje svetom fotografišući ljude sa raznih meridijana. Među njegovim modelima posebno mesto zauzimaju deca, čije fotografije pričaju priču o detinjstvu u svim krajevima sveta - od...
Nema komentara.