Muzika ima ogroman značaj za razvoj deteta. Brojni naučnici bavili su se uticajem muzike na razvoj deteta, a rezultati do kojih su došli impozantni su.
Muzika i osećanja
Muzikom dete lakše izražava emocije i uz muziku razvija samopouzdanje. Muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija i da posebno stidljivom ili uplašenom detetu pomogne da se izrazi.
Učenje muzike – zašto i kako početi?
Muzika i druženje
Muzika podstiče druželjubivost i razvoj socijalnih veština kod dece. Pomoću pesme i igre dete se lakše uklapa u zajednicu i razvija osećaj kolektivnog duha, razvija viši nivo socijalne kohezije i lakše razume sebe i druge. Muzika doprinosi stvaranju prijatne vaspitne sredine za igru i rad.
Opušteno, raspoloženo dete s radošću prima podsticaje iz takve sredine.
Učestvovanje u zajedničkim muzičkim aktivnostima ima psihološko značenje za svu decu:
• razvija osećanje pripadnosti;
• smanjuje osećanje usamljenosti;
• podstiče samopoštovanje i poverenje u sopstvene mogućnosti.
Bitno je da muzikom podstičemo dete da na svoj način učestvuje u igri i učenju zato što time postaje aktivni učesnik sopstvenog razvoja.
Značaj muzike u životu deteta sa smetnjama u razvoju
• Muzika ima blagotvorno i terapijsko dejstvo i vrlo je korisna za decu s fizičkim, socijalnim, emotivnim i kognitivnim smetnjama.
• Ona može da poboljša pažnju, raspoloženje, mentalnu stabilnost i komunikaciju.
• Iskazivanje deteta putem muzičkih aktivnosti vodi ka uspostavljanju psihičke ravnoteže koja je jedan od značajnih uslova za dalji razvoj i napredovanje.
• Muzika pomaže detetu da se izrazi kad su mu drugi načini nedostupni.
• Muzika je sredstvo relaksacije, ali i način buđenja energije.
• Muzika je jedna od aktivnosti koje svu decu stavljaju u ravnopravan položaj.
• Ne ističe razvojne manjkavosti i probleme.
• Muzika može da pomogne deci sa smetnjama da postignu svoje razvojne ciljeve dok neguju svoj duh i samopouzdanje.
Ja mogu – korak napred
Autor: Verica Ječmenić
Izdavač: Kreativni centar
Priručnik sadrži osnovne napomene o muzičkim sadržajima i aktivnostima koje vaspitači i druge odrasle osobe mogu da koriste u radu s decom, navodi način na koji se ti sadržaji primenjuju u praksi, objašnjava ulogu vizuelnih sredstava (kartica) u procesu učenja, kao i način njihove izrade.
Objašnjenja i primeri primene muzičkih sadržaja i aktivnosti odnose se na rad sa svom decom, uz posebne osvrte na rad s decom sa smetnjama u razvoju.
Najbolja aktivnost za vaše dete nije čitanje
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Zapamti, dobra (samo)reklama – to je sve! Ah, da, i (sitnim slovima napisano) – lobotomija duše kao preduslov
Upravo je jedan od njih i - razvoj ličnosti i pojedinca u današnjem društvu. Šta je ono što je potrebno, a šta je to što nam je tako lako dostupno?...
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Nema komentara.