• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Kako naučiti decu da misle: Zakotrljajte im klikere u glavi!

12. 08. 2014 |

Ne skači, ne pentraj se, ne jurcaj, zavrteće ti se u glavi…” – odrasli kao da ovakvim opomenama nabrajaju upravo one aktivnosti koje najviše stimulišu mentalni razvoj dece.

Kako naučiti decu da misle: Zakotrljajte im klikere u glavi!

Naučimo ih da uče

Bubanje umesto pravog učenja, kako dobro zna svako ko se kampanjski pripremao za kontrolnu vežbu ili ispit, na kraju rezultira lošim razumevanjem naučenog i naravno – rupama u znanju. A čini se da su zahtevi obrazovnog sistema upravo okrenuti ovakvom vidu savladavanja gradiva, gde se insistira na reprodukovanju ogoromnih količina podataka, koji zatim “iscure” iz glave istom brzinom kojom su i u nju “sipani”. Drugim rečima, deca ih slabo pamte, ali zato brzo zaboravljaju, a i dok su im znanja još koliko-toliko u glavi, ničemu im ne služe jer ne umeju da ih upotrebljavaju.

“Neka, ja ću to umesto tebe.” Zvuči poznato?

“Mozak radi po principu asocijacija, ali taj fiziološki mehanizam ne koristimo u redovnom učenju. I dalje se oslanjamo na reprodukciju i time koristimo ograničene kapacitete mozga. Moramo drugačije da radimo i učimo ako želimo da naša deca bolje uče, lakše pamte, bolje povezuju… a to ne može kada se uči reproduktivno. Znači, tu smo na početku i rezultati naše dece na PISA testu govore, da moramo pod hitno da menjamo pristup učenju i da naučimo decu šta je prirodno učenje.”

“Mozak radi po principu asocijacija, ali taj fiziološki mehanizam ne koristimo u redovnom učenju. I dalje se oslanjamo na reprodukciju i time koristimo ograničene kapacitete mozga.”

Ono što našoj deci nedostaje jeste funkcionalno znanje. “Funkcionalno znanje je zapravo baratanje sposobnostima koje razvijamo kao deca, a to su apstraktne klasifikacije, subklasifikacije, asocijacije. Sve to je nedovoljno zastupljeno u predškolskim programima u Evropi i čitavom zapadnom sistemu. Posledica ovoga su slabiji rezultati Evrope na testovima znanja i sposobnosti u odnosu na zemlje Istočne Azije, što se iz godine u godinu sve više vidi. Zbog toga je Evropa proglasila za prioritetprograme za povećanje funkcionalnog znanja. Pojedine države smanjuju gradivo u udžbenicima, ali rezultati su i dalje loši…” navodi on.

NTC – učiti, a igrati se

iq deteta briga roditeljaNTC program učenja (NTC je skracenica Nikola Tesla centar, Odsek Mense za darovite), čiji je autor dr. Rajović, od strane Mense International proglašen je za jedan od najboljih, za rad sa darovitom decom. “Program je kombinacija neurofiziologije, medicine, pedagogije i psihologije, a njegova načela podeljena su u 3 celine: razvoj sinapsi i aktivnosti koje to stimulišu, rano podsticanje sposobnosti učenja na fioziološki način i podsticanje razvoja funkcionalnog znanja.“ objašnjava dr. Rajević.

“Čitav program deluje na decu kao igra, jer smo osmislili da većinu aktivnosti dete provode u igri, tako da ni ne znaju da su učili, a upamte skoro sve.” objašnjava on. “Tu naročito pomaže II faza programa (asocijativno učenje) i III faza programa (Zagonetne priče) u okviru koje se u seminare uključuje i dečji pisac Uroš Petrović, koji je koautor programa. Evo primera kako mi izbegavamo reproduktivno učenje i sistem reproduktivnog ispitivanja: klasično pitanje bi bilo “koja životinja liči na konja i crno bele je boje?” a pitanje koje stimuliše asocijativno razmišljanje je “preko koje životinje predje najveći broj pešaka?” U našem programu razvoj asocijativnog učenja počinje već od četvrte godine i većina dece u šestoj godini već barata asocijacijama. To sve usvajaju kroz igru i na taj način mozak, koji se intenzivno razvija upravo u tom periodu, to prihvata kao prirodno. Samim tim, detetu će biti olakšano kasnije učenje u školi.”

“Evo primera kako mi izbegavamo reproduktivno učenje i sistem reproduktivnog ispitivanja: klasično pitanje bi bilo “koja životinja liči na konja i crno bele je boje?” a pitanje koje stimuliše asocijativno razmišljanje je “preko koje životinje predje najveći broj pešaka?””

NTC program danas se sprovodi u dosta gradova Srbije. “Ministarstvo obrazovanja je dosta pomoglo i program NTC učenja je sastavni deo stručnog usavršavanja i za vrtiće i za škole, tako da naša znanja prenosimo na vaspitače i učitelje.” kaže dr. Rajović. “Napisali smo i knjigu “IQ deteta, briga roditelja”, kako bi i sami roditelji mogli da sprovode deo programa.” Oko 20 država sa svih kontinetata želi da radi ovaj program, ali fizički ne možemo to da postignemo, tako da radimo u 14 država – u nekim državama sprovodimo program uz akreditaciju Ministastva obrazovanja, u nekim imamo saradnju sa fakultetima, a u nekoliko država NTC program je tek u fazi pilot projekta.“ navodi on.

 Prethodna strana 1 2 3 4 5  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :asocijativno učenje, Bosiljka Jovanović, dečije igre, Dr Ranko Rajović, inteligencija kod dece, nadarena deca, Nikola Tesla centar, NTC sistem učenja, razvoj mozga, talentovana deca, zagonetne priče

Slični članci koji vas mogu zanimati:

20 inspirativnih citata Uroša Petrovića za roditelje i nastavnike

Uroš Petrović: Srećna deca ne postoje bez srećnih učitelja i vaspitača

NTC sistem učenja: “Mentalna gimnastika” uspešnija od “bubanja”

12 stvari koje dobri roditelji rade drugačije

Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO

Dok pakujem odeću koju ste prerasli…

Dok pakujem odeću koju ste prerasli…

Eto ga opet ono doba godine. Krevet u dečoj sobi prepun je letnjih stvari koje su izvađene iz ormana, a zimske iz vakuum vreća traže svoje mesto na polici. Okružena...

Kako sam, od vaspitačice mog sina, naučio šta znači biti DOSLEDAN roditelj

Kako sam, od vaspitačice mog sina, naučio šta znači biti DOSLEDAN roditelj

Bilo je to davne 2006. Zima, sneg, napolju smrzlo, a ja sam došla u vrtić da pokupim nastarijeg sina, Sema, koji je tada imao 5 godina. Moja prijateljica Laura i...

Plašiti mlad svet da je brak mrak a dete neka crna aždaja je krajnje nenormalno

Plašiti mlad svet da je brak mrak a dete neka crna aždaja je krajnje nenormalno

Uloga oca u odgajanju deteta je važna. Balkanski mentalitet opravdava to na drugačije načine. Glavne rečenice su: Naspavaj se sad dok još možeš, nećeš stići oprati ni kosu, preteško je,...

Vedrana Rudan: “U kakvom vremenu živimo – svako dijete ima karakter, ni jedan ga roditelj nema”

Vedrana Rudan: “U kakvom vremenu živimo – svako dijete ima karakter, ni jedan ga roditelj nema”

U kakvom ludom vremenu živimo? Svako dijete ima karakter, ni jedan ga roditelj nema. Tako je govorio moj sin. Krešo se bacio na pod. Urlao je, valjao se po kuhinjskim...

4 komentara

  1. DAN ·28. 10. 2014 · Reply ·Citiraj

    Objasnite ovo mnogim psiholozima koji, poput prof Zorana Milivojevica, ponavljaju da je ucenje neprijatna aktivnost za dete. Da su skoro sve korisne aktivnost neprijatne za dete pa stalno mora da se prisiljava! Cela njegova knjiga vaspitanja iz Psihopolisa je zasnovana na tome da deca ne vole ucenje i obaveze!! Molim komentar!!

  2. vesna ·4. 09. 2015 · Reply ·Citiraj

    ovo treba proslediti i prosvetnim radnicima

  3. борка ·6. 09. 2015 · Reply ·Citiraj

    Знају то просвјетни радници, али дјеца кући уз одобрење родитеља зуре у телевизоре, телефоне и лаптопе, а не у школи…

  4. Jelena Djordjevic ·11. 09. 2019 · Reply ·Citiraj

    Broj sinapsi koje dete dobija, odredjuje njegov genetski materijal, a povezanost sinapsi i brzina provodljivost neurotransmitera odredjuje inteligenciju. Znaci dete koje nije dobilo nasledjem, nece ni skakanjem povecati inteligenciju. Fizickom aktivnoscu i podsticanjem razvoja jezika ce se povecati povezanosti sinapsi, ali ne mogu povecati inteligenciju. Dete ce postati vestije u motorici i verbalnom izrazavanju.
    Danasnji problem sto deca regradiraju i ono sto su dobili nasledje gube, jer ne koriste svoje rukice i nogice.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪