Da li ste znali da 85 posto svetske populacije ima nisko samopouzdanje? Ako vaš tinejdžer ima problema sa niskim samopouzdanjem, dobro je objasniti mu da nije jedini.
Osoba sa niskim samopouzdanjem teško da će uspeti da ostvari svoje ciljeve i stalno ima tendenciju ka negativnoj perspektivi sveta. Uglavnom ima negativan stav o sebi i o tome šta će postići u životu.
Sa druge strane, osoba koja ima visoko samopouzdanje jaka je i spremna da se upusti i rizikuje kako bi ostvarila svoje privatne i profesionalne ciljeve. Samopouzdana osoba vodi računa o svom fizičkom, emocionalnom i mentalnom zdravlju. Voli i prihvata sebe sa svim vrlinama i manama baš takvu kakva jeste, jer zna da niko nije savršen. I kao takva, spremna je na svakodnevni rad i usavršavanje kako bi postala najbolja verzija sebe. Otvorena je da voli i prihvata ljubav drugih.
Mnogi ljudi vezuju samopouzuanje za nešto što dolazi spolja kao što je finansijski ili poslovni uspeh, bračni status, ugled u društvu, spoljni izgled…Problem je u tome što se sve ovo vrlo brzo može promeniti na gore.
Zato je važno da što ranije, još u detinjstvu postavimo čvrste osnove na kojima počiva samopouzdanje. Odnosno, da počnemo iznutra. Da pomognemo detetu da osvesti svoje resurse, talente, šta voli kod sebe, u čemu je dobro.
Međutim, većina nas nije odrasla u porodicama gde se o samopouzdanju puno pričalo. Ukoliko roditelj nije imao visoko samopouzdanje u detinjstvu da li može da bude dobar model svom detetu? Kako pomoći tinejdžeru da poveća samopouzdanje?
U nastavku teksta pogledajte par korisnih saveta. Dobra vest je da je samopouzdanje nešto na čemu se može raditi i ono se možete izgraditi i poboljšati!
Prepoznajte negativna uverenja kod deteta
Nešto poput „Ma, ja to ne mogu da naučim i uradim“, „Taj plan mi neće uspeti“, ”Nisam dovoljno pametan, lep, sposoban”, ” Niko ne želi da čuje šta ja imam da kažem“…
Prvi korak je da pomognete detetu da osvesti pozitivna uverenja, odnosno način na koji se obraća sebi. Vremenom, negativne poruke koje su nam upućivali u detinjstvu postaju naš unutrašnji glas, način na koji se obraćamo sebi. I to najčešće prekornim tonom.
Uverenja su stvar izbora, a ograničavajuća uverenja ograničavaju naše izbore.