Evo programa uništavanja obrazovnog sistema (na primeru visokog obrazovanja), koji se sastoji od sedam tačaka:
Foto: Freepik
Pre otprilike dve godine jedan univerzitetski nastavnik, koji je želeo da ostane anoniman, napisao je članak „Sedam koraka uništavanja visokog obrazovanja“ i poslao ga po katedrama. Mislim da će vam članak biti zanimljiv. Evo programa uništavanja obrazovnog sistema (na primeru visokog obrazovanja), koji se sastoji od sedam tačaka:
1. Smanjivanje kreativne motivacije nastavnika
Opšta ideja. Kao što je učio drug Staljin, „kadrovi sve reševaju.“ Problem je u tome što su univerzitetski nastavnici još uvek isti ti ljudi. U većini slučajeva na univerzitetu rade samomotivisani ljudi, koji svoj posao rade dobro ne zbog plate i ne iz straha od kazne, već zato što im je posao zanimljiv i smatraju ga važnim i potrebnim. Kako smanjiti radnu i stvaralačku motivaciju tih čeličnih ljudi? Treba ih poniziti i to tako da se veoma naljute na sistem kome služe. Izraženi osećaj pravičnosti, koji je obično karakterističan za samomotivisane ljude, u ovom slučaju odradiće svoj crni deo posla – ljudi neće moći da služe sistemu koji ih je nepravedno ponizio kao i ranije.
Konkretne radnje. Pokazatelj socijalnog statusa čoveka u društvu i indikator mere vrednosti rada i zasluga čoveka u društvu je plata (dohodak). Plata profesora i docenata treba da bude na nivou nosača, kasira i čistačica. Kao prvo, to će sniziti njihov status u društvu, a kao drugo to će poniziti same univerzitetske nastavnike i stvoriti kod njih osećaj ljutnje na sistem. Pri tom je važno dovesti situaciju upravo do apsurda – da profesori i doktori nauka zarađuju manje od čistačica. Takva iracionalna situacija uvodi čovekov razum u stanje afekta. U visokim obrazovnim ustanovama dodatno treba stvoriti iracionalne i ponižavajuće deficite papira, toalet-papira, udžbenika, ketridža, štampača, itd. Dostojanstveni vitez ne služi gospodaru-idiotu, a profesor koji poštuje sebe neće moći svim svojim snagama da služi takvom fakultetu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.