Evo programa uništavanja obrazovnog sistema (na primeru visokog obrazovanja), koji se sastoji od sedam tačaka:

Foto: Freepik
Pre otprilike dve godine jedan univerzitetski nastavnik, koji je želeo da ostane anoniman, napisao je članak „Sedam koraka uništavanja visokog obrazovanja“ i poslao ga po katedrama. Mislim da će vam članak biti zanimljiv. Evo programa uništavanja obrazovnog sistema (na primeru visokog obrazovanja), koji se sastoji od sedam tačaka:
1. Smanjivanje kreativne motivacije nastavnika
Opšta ideja. Kao što je učio drug Staljin, „kadrovi sve reševaju.“ Problem je u tome što su univerzitetski nastavnici još uvek isti ti ljudi. U većini slučajeva na univerzitetu rade samomotivisani ljudi, koji svoj posao rade dobro ne zbog plate i ne iz straha od kazne, već zato što im je posao zanimljiv i smatraju ga važnim i potrebnim. Kako smanjiti radnu i stvaralačku motivaciju tih čeličnih ljudi? Treba ih poniziti i to tako da se veoma naljute na sistem kome služe. Izraženi osećaj pravičnosti, koji je obično karakterističan za samomotivisane ljude, u ovom slučaju odradiće svoj crni deo posla – ljudi neće moći da služe sistemu koji ih je nepravedno ponizio kao i ranije.
Konkretne radnje. Pokazatelj socijalnog statusa čoveka u društvu i indikator mere vrednosti rada i zasluga čoveka u društvu je plata (dohodak). Plata profesora i docenata treba da bude na nivou nosača, kasira i čistačica. Kao prvo, to će sniziti njihov status u društvu, a kao drugo to će poniziti same univerzitetske nastavnike i stvoriti kod njih osećaj ljutnje na sistem. Pri tom je važno dovesti situaciju upravo do apsurda – da profesori i doktori nauka zarađuju manje od čistačica. Takva iracionalna situacija uvodi čovekov razum u stanje afekta. U visokim obrazovnim ustanovama dodatno treba stvoriti iracionalne i ponižavajuće deficite papira, toalet-papira, udžbenika, ketridža, štampača, itd. Dostojanstveni vitez ne služi gospodaru-idiotu, a profesor koji poštuje sebe neće moći svim svojim snagama da služi takvom fakultetu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Na privatne časove i pre polaska u prvi razred: Ambicije roditelja veći problem od preobimnog gradiva
Autor: Euronews Srbija, I. Vlajović Privatni časovi postali su gotovo obavezan deo školovanja. I dok su se nakad oni uzimali za pripreme za upise na fakultete i srednje škole, danas...
Sastav osnovca rasplakao nastavnicu: “Želeo bih da budem televizor, da me porodica sluša kada govorim”
U jednoj Fejsbuk grupi u kojoj prosvetari iz Srbije dele priče iz škole pojavio se jedan sastav dečaka koji je oduševio mnoge. Nastavnica srpskog je podelila pismeni zadatak učenika osnovne...
Iskustvo nastavnika: Deca lepo prihvataju zabranu telefona u školama, problem samo pojedini roditelji
"Kada smo zabranili mobilne telefone u školi svi su rekli da će biti nemoguće to sprovesti. Sada hodam hodnicima i trpezarijom i nigde ne vidim nijedan telefon. Više ne slušam...
Nastavnici o lošim rezultatima na inicijalnim testovima: “Nekada su služili da utvrdimo znanja, a danas neznanje”
Stalna praksa na početku školske godine su provere znanja koje đaci donose iz prethodnih godina školovanja, takozvani inicijalni testovi. Oni se rade kako bi učitelji i nastavnici videli koliko deca...
Nema komentara.