U četvrtak, 30. oktobra, na Sajmu knjiga, u sali “Slobodan Selenić” održana je tribina pod nazivom “Knjiga za decu u Srbiji danas – roba ili kulturno dobro?”. Učesnici ove tribine bili su Zorana Opačić, Tijana Tropin, Jasminka Petrović i Uroš Petrović, a razgovor je vodio Jovan Ljuštanović. Na pitanje kako se može…
Na pitanje kako se može prepoznati knjiga za decu kao kulturna vrednost, Zorana Opačić je napravila paralelu između izdavaštva nekada, kada nije bilo privatnih izdavačkih kuća, ali se tačno znao odnos između domaćih i prevedenih izdanja, kao i odnos između žanrova, i današnjeg stanja, kada nema toliko izdavača knjiga za decu, a sa druge strane postoji velika ponuda dečjih knjiga isključivo zabavnog karatktera. Postavlja se pitanje da li želimo da nam deca čitaju bilo šta, dodala je Opačić.
Jasminka Petrović je navela da ideje za svoje knjige nekada dobija od izdavača, a nekada piše samoinicijativno, ali se uvek trudi da njene knjige budu primamljive. Pored zanimljivog sadržaja, obavezne su i dobre ilustracije, kao i dobro urađena lektura, naglasila je ona, a njen kolega Uroš Petrović, rekao je da nema iskustva sa narudžbinama, te da sam određuje teme i ritam objavljivnja knjiga.
Tijana Tropin je govorila o prevodima dečje litarature, naglasivši da preovlađuju prevodi sa engleskog jezika, ali da je vrlo malo kvalitetnih. “Ista problematika je u pitanju kada je reč o dečjoj i književnosti za odrasle, samo je stvar zaoštrenija kada se radi o književnosti za decu, jer deca tako usvajaju nenegovan, loš jezik i rogobatne jezičke izraze”, zaključila je Tropin.
Ona je iznela zapažanje da današnje izdavačke kuće idu na sigurno jer ne žele da naiđu na osudu javnosti ili pedagoga i da se deca previše štite što nije dobro, sa čim se složio Uroš Petrović, čija je knjiga “Peti leptir” bila hrabar izdavački potez, dodajući da su se deca danas promenila, da se treba prilagođavati njihovim potrebama. Jasminka Petrović se saglasila da decu treba osluškivati i prema tome pisati i smatra da su njene knjige “Seks za početnike” i “Anoreksija” takođe bili veoma hrabri potezi. Zorana Opačić se založila za to da ne treba pisati utopijska dela za decu, jer svet oko nas nije takav, a i sama deca se već suočavaju sa raznim problemima. Danas se jeftino manipuliše sa poželjnim temama, te se aktuelne teme vrlo često utiskuju u dela na potpuno pogrešan način, istakla je ona.
Učesnici tribine su se na kraju osvrnuli na temu uticaja škole na recepciju knjige kod osnovaca. Opšti zaključak je da sve zavisi od entuzijazma pojedinaca zaposlenih u obrazovnim ustanovama i države koja ima vodeću ulogu.
Izvor: Beogradski sajam knjiga
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Tihana Lipovec Fraculj: Asertivnost je veština koja je korisna i deci i odraslima
Asertivnost je pojam koji potiče od engleske reči assertive, što znači uporan, samouveren, samosvestan. O tome kako se razvija i zašto je važan za život pričali smo sa autorkom knjige...
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
2 komentara