Knjige o Hariju Poteru decu čine manje sklonom da olako sude o drugima

Nakon nedavno sprovedenog istraživanja italijanskih naučnika zaključeno je da je svet čarobnjaka s ožiljkom univerzum koji svi moramo da doživimo. Evo zbog čega je tako… Istraživanje na čijem se čelu našao Loris Vecali s Univerziteta u Modeni podrazumevalo je analizu rezultata triju odvojenih studija, a zaključak koji je izveo je jednostavan: zaljubljivanje u romane o […]

Nakon nedavno sprovedenog istraživanja italijanskih naučnika zaključeno je da je svet čarobnjaka s ožiljkom univerzum koji svi moramo da doživimo. Evo zbog čega je tako…

Istraživanje na čijem se čelu našao Loris Vecali s Univerziteta u Modeni podrazumevalo je analizu rezultata triju odvojenih studija, a zaključak koji je izveo je jednostavan: zaljubljivanje u romane o Hariju Poteru nas čini manje sklonima da sudimo o drugima olako.

Ukoliko su Hari, Hogvorts, Hogsmid, časovi odbrane protiv mračnih veština i misterioznost Severusa Snejpa uspeli da vas opčine, velika je verovatnoća da nećete imati predrasude.

- Advertisement -

Jedna od analiziranih studija je istraživanje sprovedeno u 34 osnovne škole, gde su mališani podeljeni u dve grupe. Jednom nedeljno, tokom šest sedmica, ove grupe su se sastajale kako bi čitale odlomke iz romana o Hariju Poteru – jedna grupa čitala bi delove  koji se tiču predrasuda (recimo, odlomke iz „Harija Potera i Dvorane tajni“ koji se odnose na Melfojevo nazivanje Hermionom blatokrvnom), dok je druga uživala u neutralnim epizodama (kupovina čarobnog štapića i sl.).

Na kraju istraživanja, utvrđeno je da su oni đaci koji su ranije diskriminisali svoje vršnjake stranog porekla promenili svoje stavove nakon čitanja o diskriminaciji u svetu Harija Potera. S druge strani, učenici koji su čitali samo neutralne delove nisu počeli da razmišljaju drugačije i nastavili su da veruju u stereotipe.

Nakon nedavno sprovedenog istraživanja italijanskih naučnika zaključeno je da je svet čarobnjaka s ožiljkom univerzum koji svi moramo da doživimo. Evo zbog čega je tako…

Pored toga, u Vecalijevom istraživanju analizirani su rezultati studije sprovedene u italijanskim srednjim školama, gde vlada visok stepen diskriminacije učenika homoseksualnog opredeljenja, kao i jedne studije koja je u Engleskoj sprovedena među studentima, a odnosi se na diskriminaciju izbeglica.

Ovaj deo istraživanja pokazao je da kod starije populacije nije lako promeniti diskriminatorski stav – najverovatnije zato što je odraslima teško da se identifikuju s likom Harija. Ipak, nije im se dopao ni lik Voldemora. Kako je Vecali objasnio, „ljudi grade stavove ne samo u skladu s pozitivnim relevantnim osobama nego i distanciranjem od negativnih relevantnih osoba“.

Naravno, na to kako ćemo razmišljati o manjinskim grupama utiču i vaspitanje, sredina i mediji, ali je ovo istraživanje potvrdilo rezultate brojnih studija po kojima uživanje u književnosti u detinjstvu može imati pozitivan uticaj na razvoj socijalnih veština i ličnosti.

- Advertisement -

„Knjige poput onih o Hariju Poteru mogu biti od velike pomoći nastavnicima i roditeljima u učenju o toleranciji“, zaključio je Vecali.

* Vecalijeva studija objavljena je u magazinu Journal of Applied Social Psychology.

 

Izvor: Nacionalna geografija

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img