Ali ipak, ako ima takvih evo nekoliko preporuka za one od 13 do 16 godina.
Serijal o Hajduku Gradimira Stojkovića je prva preporuka, sećam se da sam kao klinac tu knjigu otkrio kod drugara koji inače nije čitao ništa osim stripova. Bila je to ona prva „Hajduk u Beogradu“(kada u osmom razredu dečak sa sela dolazi u veliki grad), koja mi je i danas draga, kasnije sam čitao i „Hajduk protiv vetrenjača“ o njegovim srednjoškolskim danima, „Hajduk sa druge strane“ o njemu kao profesoru, a ovih dana i „Hajduk iz Beograda“, o doživljajima na letnjem raspustu u selu. Stojković je uvek duhovit, ležeran, ne smara, lako se i brzo čita, likovi su zanimljivi i upečatljivi, mogao bi i filmski serijal da se snimi, samo da ne čuje Šotra za ideju. Šteta što nije u školskoj lektiri, ali valjda kabinetski radnici Ministarstva smatraju da nema dovoljno književne vrednosti ili moralnih pouka da bi bio u programu. Koleginica kaže da ima 11 knjiga o Hajduku, najbolje početi od prve, ali se ne mora čitati redom, nisu tako strogo povezane.
„Hari Poter“ Džoane Rouling je nesporno ekstremno popularan serijal mada malo dece znam koja su pročitala svih sedam knjiga. I ja sam stigao samo prve tri da pročitam, ali smatram da je ovo dobra literatura za buduće ljubitelje fantasy žanra. Sa ovim treba početi, i čini mi se da je svaka sledeća knjiga u serijalu malo ozbiljnija, tako da nemojte da vas je blam što čitate dečje knjige, ta etiketa nije baš potpuno istinita.
Teri Pračet i njegov serijal o Disksvetu mnogi radnici knjižara stavljaju na policu sa knjigama za decu, što znači da ga verovatno nisu čitali. Mogu da ga čitaju i mlađi čitaoci, ali da li će baš shvatiti svaku Terijevu duhovitu opasku ne mogu da garantujem. U suštini je Disksvet iskrivljeno ogledalo našeg sveta, dobro je takođe što se knjige ne moraju čitati redom, osim prve dve. Ipak, pošto Pračet može da funkcioniše na više nivoa, biće sigurno zabavno i mlađim čitaocima, ali za nekoliko godina čitajte ga opet, skapiraćete bolje njegovu ironiju.
„Kao da ubiješ drozda“ američke književnice Harper Li sam čitao još davno, u osnovnoj školi, bila je objavljena u nekoj Nolitovoj ediciji omladinske književnosti. To sigurno nije knjiga za decu, ali ni vi što imate preko 13 godina niste više baš deca tako da sam ubeđen da bi bilo korisnije da je deca čitaju nego da je zaobilaze. A tema je veoma provokativna čak i u ovo vreme, pogotovo što svakog dana imamo primere rasizma, šovinizma i govora mržnje u medijima.
Knjige iz edicije „Plave ptice“ se još mogu naći i po kućnim i po javnim bibliotekama, i to je možda i najbolji izbor knjiga za ovaj uzrast. Ultimativna kolekcija, koju znam da i dalje skupljaju i likovi stariji od mene inficirani nostalgijom. Izdvojio bih kao možda i današnjim dečacima i devojčicama zanimljive „Zvezdane ratove“ (po prvom filmu iz serijala) Džordža Lukasa i „Svemirski brod Galaktika“ Larsona i Terstona, što se tiče sf-a i „Amfibija“ Aleksandra Beljajeva.
Onda tu ima i zanimljivih knjiga o životinjama kao što je neprolazni klasik „Beli očnjak“ Džeka Londona. Takođe, jedan izuzetan roman o odrastanju, pomalo dikensovski, je roman „Bez porodice“ Hektora Maloa, postoji i novo izdanje na srpskom jeziku. A kao klincu mi je bila izuzetno draga knjiga „Lavaredovih 5 marjaša“ o jednom simpatičnom probisvetu koji se opkladi da će proputovati ceo svet ne potrošivši ni pare, tj. maksimalno 5 marjaša. Ovo je duhovita varijanta „Puta oko sveta za 80 dana“.
Osim toga u toj ediciji su izašli i neki klasični horori poput „Drakule“ Brema Stokera i „Frankenštajna“ Meri Šeli(oba dela su prilagođena tinejdžerima tj. intervenisano je na tekstu), ali knjiga od koje nas je najviše hvatala jeza i koju smo čitali više puta je bila „Bela“ Ane i Edvarda Sifreta. Ova knjiga je po meni savršena mešavina gotske priče, misterije, horora i omladinskog, danas bi se reklo tinejdžerskog, romana.
„Knjiga o groblju“ Nila Gejmena, kao i „Koralina“ i „Zvezdana prašina“ su njegove knjige namenjene mlađoj publici. Zanimljivo je kako Gejmen obrađujući već viđene teme uspeva uvek da bude svež i zanimljiv, pravi majstor pripovedanja koji svaku priču izokrene kao rukavicu. Takođe, što se tiče fantazije preporučio bih i trilogiju „Njegova mračna tkanja“ Filipa Pulmana. „Artemisa Faula“ Oina Kolfera bih isto uvrstio na spisak, što rekla jedna moja drugarica to je Brus Vilis za decu, sve pršti od akcije.
Ako neko voli istoriju trebalo bi da pročita istorijske romane Slavomira Nastasijevića. On je obradio većinu važnih ličnosti našeg srednjeg veka, pa tako ima romane o caru Dušanu, despotu Stefanu, knezu Lazaru, despotu Đurđu Brankoviću. Pisao je realistično o životu u srednjem veku, bez patetike i glorifikovanja ovih ličnosti i bez nacionalnog zanosa. Obično radnja prati neke obične ljude, vitezove ili dvorane, čiji je život povezan sa životom ovih vladara. Koga ne zanima naš srednji vek može potražiti i njegove romane o starim Slovenima Gvapo, o Cezaru, Aleksandru Makedonskom, Hanibalu.
Pročitajte i: „Bio je ponedeljak, i oni su hodali po žici do sunca“ (o knjizi Kradljivica knjiga Markusa Zusaka)
Za one koji vole malo savremenije teme možda bi „Slobodna deca Samerhila“ ili „Mi, deca sa stanice Zoo“ bile zanimljivo štivo.
Te su knjige bile kultne nekim generacijama, a vidim da se opet štampaju pa pretpostavljam da i dalje ima zainteresovanih da to čitaju. Pogotovo je druga knjiga i provokativna i poučna za mlade osobe.
I naravno, „Lovac u žitu“ od Selindžera za buntovne, mlade individualce. Probija se ta knjiga polako i u naš program, za sad je samo odlomak, ali očekujem da se uskoro ubaci i celo delo u lektiru.
Izvor: Zabavište
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Тајанствена авантура са Старим Словенима – књига у којој деца бирају авантуру
ТАЈАНСТВЕНА АВАНТУРА СА СТАРИМ СЛОВЕНИМА у издању Kреативног центра води читаоце у далеки VII век, у којем Анастасија и Димитрије упознају наше претке. Пратећи доживљаје главних јунака, основци ће сазнати...
Novi roman u izdanju Pčelice: PUTOVANJA PUŽA MAKSIMILIJANA
On je strpljiv, oprezan i stabilan. Ne pravi buku, ne ujeda. Voli kišu i hrani se noću. Najmekše je biće koje gradi najtvrđu kuću i sve svoje nosi sa sobom,...
NOVO IZ PČELICE: MALI PRINC – Ilustrovana adaptacija u formi velike slikovnice
Originalno izdanje Malog Princa, francuskog pisca i pilota Antoana de Sent Egziperija, objavljeno je pre tačno 80 godina i prevedeno je na preko 500 jezika, što ga posle Biblije čini...
DANI DEČJE КNJIGE U КREATIVNOM CENTRU!
Kreativni centar i ove godine obeležio je Svetski dan dečje knjige – 2. april, a sada idemo u susret Svetskom danu knjige i autorskih prava – 23. aprilu. Povodom ovih...
Veoma dobar izbor. Slazem se sem mozda ” Lovac u zitu”. Toplo bih preporucila knjigu ” Druzina pokvarene slavine” od Radislava Milica. Mogu da je citaju deca i mladja i starija.
Šteta da ste zapustili twitter, baš vam je dobar web sajt 🙂