Zaposlene majke često osećaju krivicu i ambivalenciju, poznatu kao „krivica zaposlenih majki“‘ (working mother’s guilt’). Samo deset procenata zaposlenih majki sebi je dalo najviše ocene.
Kako to utiče na samopercepciju (ne)zaposlenih majki? Istraživanje Pew centra, jednog od najuglednijih i najcitiranijih u SAD, pokazuje da majke, upitane da ocene sebe i svoje roditeljske veštine, uglavnom sebe ocenjuju prilično visoko, bez obzira na to da li su zaposlene ili nisu. Međutim, sa najvećim stepenom kritike sebe ocenjuju zaposlene majke. Samo deset procenata zaposlenih majki sebi je dalo najviše ocene. Nezaposlene mame sebe ocenjuju blaže, tako da je najviše ocene sebi dalo dvadeset osam procenata.
Kvalitativno istraživanje osećanja krivice kod zaposlenih majki pokazuje da one krivicu osećaju svakodnevno, a da u osnovi krivice leži zapravo osećaj odgovornosti za decu: krivica se pojavljuje kada majke osećaju da su izneverile svoju odgovornost – naročito u situacijama kada se ponašaju asertivno i stavljaju svoje potrebe na prvo mesto. Jedna studija čak se bavila istraživanjem koliko krivica može da se koristi u reklamiranju proizvoda! Neki proizvodi bili su povezani sa osećajem krivice, a neki nisu. Reklamiranje proizvoda koji su izazivali osećaj krivice, kao na primer jela iz mikrotalasne, izazivali su i osećaj gneva kod ispitanica. Majke su i inače žrtve predrasuda i stereotipa: ukoliko su uspešne na poslu – naročito u takozvanim “muškim“ zanimanjima, pretpostavlja se da su negde “omanule“ kao majke. Ukoliko se opažaju od strane okoline kao tople i posvećene majke, velika je verovatnoća da će ih, počev od poslodavaca, posmatrati kao manje kompetentne. Muškarci, odnosno tate, nemaju ovakvih problema.
Zaposlene majke, po prirodi stvari, moraju da “žongliraju“ između različih društvenih uloga, što im izaziva stres i promene raspoloženja, ali s druge strane, evidentirano je i da se žene mogu privići na ovakvo “žongliranje“ tako da manje utiče na njihovo raspoloženje.
Sve u svemu, činjenica da majka radi može imati pozitivne efekte kako na nju tako i na decu, suprotno stavu laičke javnosti. Međutim, potrebno je uzeti u obzir brojne varijable, od kojih je među bitnima i pomoć koju zaposlena majka ima. Postoji jedna nigerijska izreka koja ima pandan u svim afričkim jezicima a zaživela je i u popularnoj kulturi (i ušla čak u naziv knjige Hilari Klinton), koja je u poslednje vreme još glasnija u odbrani prava zaposlenih majki: Potrebno je selo da bi se odgajilo dete. Glavno značenje poslovice je da dete nije odgovornost samo roditelja već i šire porodice. Prevedeno na moderni jezik, bilo bi lepo da imamo uzajamnu pomoć i podršku članova porodice, komšiluka, uopšte zajednice, a u krajnjem slučaju, neophodna su sistemska rešenja čuvanja dece dok je majka na poslu – jaslice, vrtići, produženi boravci u školama.
Izvor: Psihobrlog
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: MAMA
Mama, ne moraš da budeš SUPER ŽENA
Svaka savesna mama želi i teži da bude SUPER mama, najbolja na svetu. Svakom detetu treba mama, SAMO mama. Ne super žena. Većina poruka majci počinju sa “nisam stigao da...
Majčinstvo u 20/30/40-im: Branislava Teofilović
O meni... Ja sam ostvarena žena, srećno udata supruga i majka dve divne devojčice. Framaceut sam, doktor medicinskih nauka i specijalista nutricionizma. Iza mene su 3 diplome, preko 10 godina...
Čuvena drevna japanska veština Jasamasam – jedina pomoć koja je potrebna savremenim mamama
Savremeno doba vreme je koje se samo ubrzava i svi već znamo da živimo prebrzo, da je tempo života nemoguć i da uvek nešto mora da zbog toga ispašta. Koliko...
Majčinstvo u 20/30/40-im: Slađana Pejaković
O meni Moje ime je Slađana Pejaković, imam 40 godina, majka sam 2 devojčice, od 15 i 9 godina, supruga Nemanji već 16 godina, po profesiji lekar specijacijalista interne medicine,...
Nema komentara.