‘Majko’ će me zvati moje dete, a medicinsko osoblje da me oslovljava sa gospođo!

Na Tviteru se povela rasprava o tome da li je u redu što se majci koja sa detetom dođe u medicinsku ustanovu obraćaju sa „majko“, što smeta mnogim ženama, koje su reagovale na ovu temu.

Mišljenja su podeljena – od ironičnog: „Majka se vređa kad je zovu majka“, do „Meni je milo i drago kad mi kažu ‘mama’ ili ‘majko’, to je moja titula“.

Naime, stilistkinja i TV voditeljka Jelena Maćić podelila je objavu jedne korisnice Tvitera koja se požalila na činjenicu da „medicinski personal u Srbiji oslovljava trudnice i porodilje, kao i žene sa decom kada dođu na pregled sa detetom koje je bolesno, sa MAJKO“ – što smatra potpunom degradacijom žene na samo jednu ulogu.

- Advertisement -

U prvom komentaru na objavu voditeljke jedna korisnica Tvitera napisala je da se tu ne radi o feminizmu, već o lekarskoj dehumanizaciji žene.

„Verujem da nisi majka i da nisi čula ton kojim to izgovaraju. Svako od nas ima svoje ime i prezime koje im piše u kartonu. Uostalom nisam čula da niko tatu zove tatom kada odvede dete na pregled, već gospodine. Nije to do feminizma već do lekarske dehumanizacije žene“, piše u odgovoru.

Maćićeva je napisala da ima ćerku od 28 godina, a zatim su se ređala podeljena mišljenja – od ironičnog: „Majka se vređa kad je zovu majka“, do „Meni je milo i drago kad mi kažu ‘mama’ ili ‘majko’, to je moja titula“.

Tokom prepiske, neko je napomenuo da je žena, koja je prvobitno napisala tvit u kome izražava nezadovoljstvo zbog pomenutog načina oslovljavanja, zapravo majka autističnog deteta, kao i da je njena poenta „da se ima poštovanja u odnosu sa pacijentima, nije da se ona vređa što je neko zove majka“.

„Žao mi je. Ali ovaj deo njenog niza sam za sebe je besmislen i nema opravdanja…uprkos besu nepravdi i nemoći“, odgovorila je voditeljka.

„Radim u predškolskoj ustanovi. Neke koleginice roditelje oslovljavaju sa ‘mama i tata’, što je preporučeno od strane stručnih saradnika da se ne radi. Meni lično, ružno zvuči. Moji mama i tata nisu, mogu samo da im persiram i oslovljavam sa ‘gospođo i gospodine’“, piše u jednom tvitu.

- Advertisement -

Oglasila se i jedna majka kojoj izuzetno smeta da je oslovljavaju sa „majko“, naročito zbog tona kojim joj se obraćaju: „Majko ili mama će me zvati moje dete kome to jesam. Za njih sam gospođa, da ne kažem gospođetina! Inače to MAJKO izgovaraju nekim odvratnim tonom“.

Iako mnogi ovakvo obraćanje ženama sa decom smatraju „nepotrebnim intimiziranjem“, bilo je i onih koji ne vide ništa loše u tome, dok neke žene ističu da im je zbog toga i drago.

„Ja to volim. Ja sam majka i kad odem u dom zdravlja i kad kažu uđite i vi majko a ja kao kraljica. Draže mi je to nego gospođo“, piše u jednom tvitu, na šta je Jelena Maćić napisala: „Ja isto. U porodilištu mi je mentalno pomoglo“.

Bilo je i nekih žena koje tvrde da su im se u pojedinim beogradskim porodilištima, pre mnogo godina, obraćali sa „ženice“, što je naravno naišlo na još veće negodovanje onih kojima smeta i termin „majko“.

Izvor: B92.net

 

spot_img

Najnovije

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Obavezna poseta izložbi „EXPO 2027 BEOGRAD” za sve škole

Škola će godišnjim planom rada predvideti jednodnevnu posetu učenika specijalizovanoj izložbi „EXPO 2027 BEOGRAD” - stoji u pravilniku školskog kalendara za školsku 2026/2027. godinu.

Koje životne veštine svako dete treba da nauči pre škole?

Škola nije samo mesto gde se uči čitanje i pisanje. To je novo okruženje puno pravila, obaveza, odnosa sa vršnjacima i izazova koje dete treba da savlada. Zato su neke životne veštine često važnije od poznavanja slova i brojeva.

Koje su dobre nagrade za dete koje želimo da motivišemo?

Cilj je razviti detetovu unutrašnju motivaciju - piše Jovana Papan, savetnik za roditelje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img