• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Margerit Jursenar: Sigurno postoji način da se deci govori o zaista važnim stvarima

7. 11. 2014 |

“Ja osuđujem neznanje koje u ovom trenutku vlada u zemljama demokratije kao i u totalitarnim režimima. To neznanje je tako veliko, često i potpuno, da bismo pomislili da i sam sistem, ako ne i režim, to tako želi.”

Margerit Jursenar:  Sigurno postoji način da se deci govori o zaista važnim stvarima
Margerit Jursenar pisac

Margerit Jursenar kao devojčica

“Deca svakako uče određene stvari u školi; ali te stvari se ne lepe za njih usled potpunog odsustva psihološke pripreme. Američko dete, koje autobus dovozi u školu, zbunjeno televizijom, gubi kontakt sa stvarima. Postoji ogroman raskorak između velikih udžbenika koje donosi iz škole i njegove sposobnosti da ih protumači. ”

“Ja osuđujem neznanje koje u ovom trenutku vlada u zemljama demokratije kao i u totalitarnim režimima. To neznanje je tako veliko, često i potpuno, da bismo pomislili da i sam sistem, ako ne i režim, to tako želi. Često sam razmišljala o tome kako bi trebalo da izgleda obrazovanje deteta. Mislim da bi bila potrebna jedna vrsta osnovnog obrazovanja, vrlo jednostavnog, gde bi dete naučilo da živi usred svemira, na planeti čije će resurse, kasnije, morati da štedi, da zavisi od vazduha, vode, od svih živih bića, i da najmanja greška ili najmanje nasilje može sve da uništi. Ono bi naučilo da su se ljudi međusobno ubijali u ratovima čija su jedina posledica bili drugi ratovi, i da svaka zemlja uređuje svoju istoriju, nerealno, kako bi laskala svom ponosu. Naučili bismo ga dosta o prošlosti, da bi se osećalo povezanim sa ljudima koji su mu prethodili, da im se divi u onome gde oni to zaslužuju, ne praveći od njih idole, kao ni od sadašnjosti ili hipotetičke budućnosti. Nastojali bismo da ga istovremeno upoznamo sa knjigama i stvarima; znalo bi imena planeta, poznavalo bi životinje ne upuštajući se u odvratne vivisekcije koje su deci i mladim ljudima nametnute pod izgovorom biologije; naučilo bi da pruži prvu pomoć ranjenicima; njegovo seksualno obrazovanje bi obuhvatalo prisustvo porođaju, a njegovo duhovno obrazovanje, pogled na bolesne i mrtve. Dali bismo mu, takođe, jednostavne pojmove o moralu, bez kojeg je društveni život nemoguć, obrazovanje koje se osnovne i srednje škole u ovoj zemlji ne usuđuju da daju (SAD). U oblasti religije ne bismo mu nametali nikakvu praksu niti dogmu, ali bismo mu ponešto rekli o svim velikim religijama sveta, a posebno o onima koje se praktikuju u zemlji u kojoj se nalazi, da bismo u njemu probudili poštovanje i unapred uništili neke mrske predrasude. Naučili bismo ga da voli rad kad je on koristan, da ne potpadne pod uticaj reklamnih prevara, počev od one koja mu hvali više-manje veštačke slatkiše koji ga pripremaju za buduće karijese i dijabetese. Sigurno postoji način da se deci govori o zaista važnim stvarima ranije nego što se to sada čini.” (1980. godine)

Margerit Jursenar, “Širom otvorenih očiju – razgovori sa Matjeom Galejem” (1980, Narodna knjiga, 2004.)

 

Margerit Jursenar (1903-1987) bila je jedan od najvećih pisaca 20. veka,  prva žena članica Francuske akademije. Bila je romanopisac, pripovedač i esejista, a njena najpoznatija dela su romani “Hadrijanovi memoari” i “Crna mena”. Rođena je u Belgiji da bi se kasnije nastanila u SAD, gde je do svoje smrti živela sasvim povučeno na jednom od ostrva iz Pustih bregova (Monts-Déserts), pored obale države Mejn, na kome je imala svoju kuću, sa nazivom «Malo zadovoljstvo» (Petite-Plaisance), sa velikim dvorištem i mnogo drveća. Bila je veliki borac za prava životinja i zaštitu prirode, protivnik konzumerizma, kršenja građanskih prava i uništavanja lokalnih kultura širom sveta.

U zbirci “Istočnjačkih priča” Margerit Jursenar između ostalog piše i o balkanskom junaku Marku Kraljeviću, koga naziva “Srbinom bez straha”.

Priredila: Jovana Papan

Podeli tekst:
Tagovi :detinjstvo, Margerit Jursenar, moralno vaspitanje, obrazovanje, religijsko vaspitanje, seksualno vaspitanje, Širom otvorenih očiju, školski sistem, vaspitanje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Da li i kako treba da se igrate sa decom?

Kako da izađete na kraj sa dečjim prkosom

Finska priprema veliku reformu školstva: Učenici će učiti ono što im treba u stvarnom životu

Učiteljica koju đaci ne puštaju u penziju

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Od ponedeljka na onlajn nastavu prelaze sve srednje škole

Od ponedeljka na onlajn nastavu prelaze sve srednje škole

Na skijalištima i planinama neće raditi ništa što je povezano sa kafićima, nikakve prodavnice, naveo je Kon. Kon je dodao da će u ponedeljak sve raditi normalno, a na sledećoj sednici...

Društvo za srpski jezik predlaže uvođenje srpskog na sve fakultete

Društvo za srpski jezik predlaže uvođenje srpskog na sve fakultete

BEOGRAD - Povećanje fonda časova srpskog jezika u osnovnim i srednjim školama, ali da se uvede srpski jezik na fakultete kao obavezni ili izborni predmet, predlog je Društva za srpski...

Strategija: Do 2030. državne onlajn škole i gimnazije

Strategija: Do 2030. državne onlajn škole i gimnazije

BEOGRAD - Nacrtom strategije obrazovanja do 2030. godine predviđeno je uspostavljanje državne onlajn osnovne škole i gimnazije. Predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta (NPS) Radivoje Stojković kaže da onlajn nastava ima opravdanja...

Udžbenici koji postoje samo u PDF-u ne mogu biti odobreni, kaže ZUOV

Udžbenici koji postoje samo u PDF-u ne mogu biti odobreni, kaže ZUOV

Tekst udžbenika za osnovnu školu predat samo u PDF formatu nije moguće odobriti, jer PDF format u postupku odobravanja služi samo kao dodatak komisiji koja ocenjuje rukopise udžbenika, rečeno je...

1 komentar.

    Ostavite komentar

    Vaš email nikada ne koristimo za spam.

    • facebook
    • googleplus
    • pinterest
    • twitter
    • youtube
    • instagram
    • mail
    Lilly
    kreativni centar

    rknbgd

    frizerski-salon

    rent-a-car

    Lepi brka

    GastroPahLeeLooLaBanneromad

    Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
    Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
    ⇪