Priprema za porođaj podrazumeva i fizičku i mentalnu spremnost. Da „dan D“ ne bi bio „obavijen maglom“ veoma je važno da buduća mama ima sve važne informacije o fiziologiji porođaja, i da u odnosu na njih ima jasnu sliku, kao i pozitivno emotivno stanje.
Šta to zapravo znači? Ukoliko ženu bilo šta uznemirava na temu porođaja i oseća neke fizičke senzacije u telu – nelagodu u stomaku, knedlu u grlu, tremor, to je znak da bi joj mentalna priprema bila od velike koristi. Na taj način žena gradi i jača samopouzdanje, čime se mogućnost nepoželjne emotivne reakcije na porođaju svodi na minimum. Zašto je ovo važno? Naš racionalni deo se povlači pred jakim emocijama i tada je smanjena mogućnost da žena na porođaju sarađuje i prati uputstva osoblja koje je tu da joj pomogne da se beba rodi.
6 tipova ponašanja na porođaju
Ljudi imaju burne emotivne reakcije kada su izloženi stresu. Situacije koje su nam nepoznate – kao na primer kada je u pitanju porođaj, ili situacije koje smo već iskusili kao neprijatne, izazivaju blagu nelagodu koja je više na nivou uzbuđenja i sa njom možemo da izađemo na kraj. Međutim, ukoliko i sama pomisao na porođaj ili neku specifičnu situaciju u vezi sa njim izaziva osećaj tenzije i/ili fizičku manifestaciju, onda govorimo o stresu.
Šta sve može da bude stresno za trudnicu? Na prvom mestu slušanje priča o porođaju sa raznim ishodima koje osobe iz okruženja rado dele ne razmišljajući kako to utiče na buduću mamu. Zatim, pomisao da će porođaj biti bolno iskustvo, da neće biti mesta u porodilištu, da lekar neće stići na vreme da da epidural, i slično. Ovo su sve situacije koje se „odvijaju u glavi“, jer niti su se desile, niti znamo da li će se desiti. Kreiranje ovakvih scenarija iscrpljuje trudnicu emotivno, ona unapred stvara negativnu sliku svog porođaja i provede nekoliko nedelja, pa i meseci pod tenzijom. Što više razmišlja na ovakav način to je negativni emotivni naboj jači i ona ulazi u stanje stresa koji se vremenom akumulira da bi u trenutku, kada porođaj krene, kulminirao.