Naša zbirka mikroba, poznata kao mikrobiom, ljudski je ekvivalent ekosistemu. Mada ove bakterije ukupno teže jedva oko kilogram i po, njihov sastav u mnogome određuje kako će telo funkcionisati, a ponekad i kakve će probleme sa radom imati.
Piše: Džejn I. Brodi
Možda sebe doživljavamo samo kao ljudske jedinke, ali zapravo, mi smo masa mikroorganizama smeštena u ljušturu čoveka. Svaka živa osoba domaćin je stotini triliona bakterijskih ćelija. One po brojnosti desetostruko premašuju brojnost ljudskih ćelija i predstavljaju 99.9% jedinstvenih gena u našem telu.
Katrina Rej, urednik u časopisu “Nature Reviews” nedavno je predložila da se ovaj ogorman broj mikroba u crevima proglasi za “ljudski mikrobiomski organ” i zapitala se “Nismo li mi više mikrobi nego ljudi?”
Naša zbirka mikroba, poznata kao mikrobiom, ljudski je ekvivalent ekosistemu. Mada ove bakterije ukupno teže jedva oko kilogram i po, njihov sastav u mnogome određuje kako će telo funkcionisati, a ponekad i kakve će probleme sa radom imati.
Kao ekosistemi širom sveta, i ljudski mikrobiom gubi na sopstvenoj raznovrsnosti, što može štetno uticati na zdravlje njegovih stanodavaca.
Martin Dž. Blejzer, specijalista za infektivne bolesti sa Njujorške univerzitetske medicinske škole i upravnik “Projekta ljudskog mikrobioma”, proučavao je ulogu bakterija pri bolestima više od tri decenije. Njegova istraživanja obuhvataju zarazne bolesti, autoimuna oboljenja i druge bolesti čija se učestalost povećava širom sveta.
U svojoj novoj knjizi “Nedostajući mikrobi” dr Blejzer povezuje smanjenje raznovrsnosti mikrobioma sa našom sve većom podložnošću ozbiljnim, često hroničnim bolestima, od alergija i cileijakalije do dijabetesa tipa 1 i gojaznosti. On i drugi za ovu vezu okrivljuju antibiotike.
Razoran efekat antibiotika na raznovrsnost mikrobioma počinje rano, kaže Blejzer. Prosečno američko dete dobije skoro tri doze antibiotika tokom prve dve godine života, i još osam doza tokom sledećih deset godina. Čak i kratka terapija antibioticima može dovesti do dugoročnih promena u mikrobskom sastavu u telu.
Ali antibiotici nisu jedini način na koji se remeti ova ravnoteža. Porođaji carskim rezom, čiji broj je naglo porastao poslednjih decenija, rezultiraju naseljavanjem bebinih creva mikrobima sa majčine kože, umesto onim iz porođajnog kanala, rekao je dr Blejzer u intervjuu.
Ova promena u mikrobiomu može promeniti detetov metabolizam i imuni sistem. Nedavna meta-analiza petnaest studija, koja je obuhvatila 163.796 porođaja, pokazala je da bebe rođene carskim rezom imaju 26% više šanse da budu punačke, i 22% više šanse da budu gojazne kad odrastu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
1 komentar.