• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

helendoron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Miodrag Zec: Izvozimo decu iz Matematičke gimnazije, ostaje rijaliti

6. 03. 2017 |

Jedan od razloga zašto smo tako siromašni je zato što ne koristimo kako treba jedini resurs koji je neiscrpan – obrazovanje

Miodrag Zec: Izvozimo decu iz Matematičke gimnazije, ostaje rijaliti

Jedan od razloga zašto smo tako siromašni je zato što ne koristimo kako treba jedini resurs koji je neiscrpan – obrazovanje, ocenio je u Novom danu profesor Filozofskog fakulteta Miodrag Zec. Decu iz Matematičke gimnazije izvozimo, a mi dobijamo rijaliti programe. Jeftinu radnu snagu imamo jer smo prihvatili mantru da montiramo samo levi točak.

Tema siromaštva je u Srbiji uvek bila politička tema, kaže Zec i dodaje da smo u SFRJ bili siromašni jer su nam jedni radili jedno, a drugi uzimali drugo. Sada smo sami, pa smo ponovo siromašni jer smo bili i ostali političko društvo gde se raspodela dešava kroz političku moć, objašnjava Zec.

“Društveni proizvod se kod nas tretira kao kazan u koji se retko šta ubaci, a onaj ko drži kutlaču dosipa onome ko mu je simpatičan”, ilustruje profesor Zec.

Nije Džejms Vat smislio parnu mašinu u Kini. Tesla nije u Lici napravio to što jeste. Oni nam uzimaju kreativni supstrat sasvim prirodno, a mi se toga dobrovoljno rešavamo.
Jedan od resursa ključan za društveno bogatstvo ili siromaštvo je i obrazovanje, kaže Zec i dodaje da je ono kod nas “razvaljeno”, pa je onaj ko uči štreber, onaj ko ne prepisuje budala, a onaj ko plati račun na vreme idiot.

Jedan od resursa ključan za društveno bogatstvo ili siromaštvo je i obrazovanje, kaže Zec i dodaje da je ono kod nas “razvaljeno”, pa je onaj ko uči štreber, onaj ko ne prepisuje budala

“Kada bismo izvukli zrnca peska i stavili ih na svoje mesto – najbolje studente elektrotehnike da stavimo da vode sistem EPS-a, najbolje studente ekonomije da postavimo u sistem finansija…”, nabraja mogućnosti gost Novog dana.

Srbija privlači strane investitore reklamirajući se kao zemlja jeftine radne snage. Zec kaže da je to globalni mehanizam koji lokalne vlasti sprovode, a koji se svodi na to da radnik koji pravi patike u Bangladešu ide bos, a radnik koji u Srbiji sklapa kablove ne može da kupi BMW.

On podeseća na slučaj Henrija Forda, proizvođača automobila koji je u Detroitu sakupio najbolje majstore i inženjere kako bi mu pravili automobile. Za to im je dao drastično veće plate nego što su bile uobičajene. Zbog ovog poteza je trpeo kritike kolega industrijalaca, a on im je odgovorio da ne može da zove ljude da proizvode nešto što je savršeno komplikovano i skupo, ako oni koji rade ne mogu to da kupe.

Dodaje da naše društvo nije balansiralo proizvodnju znanja i tražnju za znanjem.

“Ako celu zemlju podesite prema interesima globalnih kompanija, oni samo traže to – radnu snagu od 18 do 38 godina, one koji će montirati levi točak, a oni koji su na vrhu – inženjeri i lekari će da odlaze. Ostaje samo radna snaga. Ako u proizvodnji dobijate samo delić nečega, sav taj rezultat odlazi negde. Ako ste u takvom radu onda vas čeka i takva raspodela”, objašnjava profesor Filozofskog fakulteta.

Govoreći o društvenoj preraspodeli i srednoj klasi, Zec objašnjava da je ona nastala posle Drugog svetskok rata kada je postojala jaka alternativna ideja komunizma i strah od revolucije u zapadnom svetu. Padom komunizma i nestankom alternative, nestao je i balans u preraspodeli.

“Mantra je postala opšta. Ali se i Americi desilo da je u težnji za profitom proizvodnja otišla u Kinu, pa je došlo do pobune srednje Amerike”, podseća Zec.

Srbija bi mogla da počne da relativno poboljšava kada bi se sabrali i napravili nešto što se zove mala prosvećena efikasna država.

Izvor: N1

Podeli tekst:
Tagovi :ekonomija, Miodrag Zec, obrazovanje, radna snaga, siromaštvo, učenje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Manjak socijalnih radnika ugrožava mnoga dečja prava

Bez domaćih, ispita i ocena: Kako 40 godina kasnije žive polaznici “alternativne škole”

Zagonetke – dobar vid učenja i zabave za decu

Još jedna izgubljena školska godina: Simulacija obrazovanja

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Kako zadržati koncentraciju – četiri dobre strategije za đake

Kako zadržati koncentraciju – četiri dobre strategije za đake

U redu, koncentracija je važna. Ali, ponekad ju je teško održati. Za to su ti potrebne strategije – hej, da li se to upravo oglasio tvoj telefon? Ne gledaj ga! Koncentriši...

Kako odabrati pravu aktivnost za dete – i šta su Helen Doron programi?

Kako odabrati pravu aktivnost za dete – i šta su Helen Doron programi?

Sve je veća ponuda raznih aktivnosti za decu – muzika, ples, jezici, sport, radionice samopouzdanja, matematika, vajarstvo, gluma.... Za školsku decu, tu su i muzičke skole, intenzivni treninzi, ispiti, ali...

“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”

“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”

– Šta kaže? – Kao da će uskoro završiti ovi pre nas, pa će nas prozvati. Kaže da će brzo ići to sve. – Jel’ vidiš ti, samo nešto čekamo,...

Pedagog Snežana Golić: Naši prosvetni radnici dele se na ZAPISNIČARE i LIDERE

Pedagog Snežana Golić: Naši prosvetni radnici dele se na ZAPISNIČARE i LIDERE

Piše: Snežana Golić, pedagog Ako grubo (i nepravedno, ali poente radi) analiziramo ljude koji rade u školama, uvidećemo dve osnovne kategorije. 1. ZAPISNIČARI - PRAVE UVID I NE REŠAVAJU, VEĆ...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪