Piše: Nataša Šunić Vargec, mr. sc., prof. logoped
Obično su deca koja brže razvijaju govor deca koja su najviše stimulirana i podsticana da govore. Deca koja su imala najbrži jezički razvoj su ona kojoj su roditelji postavljali mnogo pitanja i ujedno su davali opširne odgovore na njihova pitanja
U svojoj praksi susrećem mnogo roditelja koji su vrlo zabrinuti oko progovaranja prve reči, slaganja rečenica kod svoje dece. Da bi dete ovladalo govorom treba da postoji organska osnova za razvoj govora, a to pre svega podrazumeva dobar sluh, normalnu inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahvatanje glasova, međusobno razlikovanje pojedinih glasova i jezičke sposobnosti. Dete usvaja osnovne elemente jezika od svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti i potreba (kao što uči da hoda, crta ili trči).
Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dečije potrebe da komunicira i shvati svet u kojem raste i razvija se. Nakon nekoliko meseci života, najčešće tokom četvrtog ili petog meseca, sklopovi glasova što ih dete proizvodi, a za koje je karakteristično da sadrže i glasove koji ne postoje u govoru okoline, počinju da se menjaju. Iz te glasovne produkcije postupno nestaje deo glasova, a glasanje sve više sadrži glasovne sklopove tipične za detetovu govornu okolinu.
Dete ne govori sa tri godine – razlog za brigu?
Bitno obeležje prvih reči je da dete ne imenuje samo neki predmet, osobu ili situaciju već istovremeno izražava i svoj odnos prema određenoj osobi ili situaciji. Među decom uzrasta od dvije godine postoje velike razlike u pogledu ovladavanja govorom, jer neka deca na svoj prvi rođendan već govore kratkim rečenicama, dok druga to ne čine ni na drugi. Ipak, većina dece progovara u tom razdoblju. Ponekad se može desiti da dete od pune dve godine ne govori ili govori tek nekoliko po pravilu loše artikulisanih reči.
Razume li dete veći deo jednostavnih verbalnih naloga u vezi s predmetima i osobama iz svoje najbliže okoline, npr. „Daj mi ruku. Mahni i reci „Pa-pa“, Pokaži gde je mama!“, zna da pokaže tri do četiri mesta na telu koja odrasli imenuje i slično, ono najverovatnije nema teškoća u recepciji govora (razumevanju) pa će se i izražajna strana govora verovatno uskoro razviti.
Kako prepoznati kašnjenje u razvoju govora?
Nerazvijeni govor odgovara hronološkom uzrastu dece od 2. do 6. godine, čije su lingvističke relacije u zaostatku. Takvo dete je u većini slučajeva motorički nespretnije od druge dece, njegovi pokreti su slabo koordinisani, crteži su nevešti (upućuje na lošiju grafomotoričku spretnost), lateralizacija je nesigurna (dete nije sigurno u odnose lijevo-desno), telesna shema slabo uklopljena. Kada su sposobnosti deteta da razume govor ili samo da govori znatno ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni razvoj, tada govorimo o kašnjenju u razvoju govora.
Kašnjenje koje je veće od šest meseci, može se očitovati i u razumevanju i u govoru u različitom stupnju – od nerazumevanja jednostavnih govornih naloga do nesposobnosti složenijih gramatičkih struktura. Međutim, češće kasni samo sposobnost govorenja, dok u razumevanju nema većih teškoća. S obzirom da razumevanje govora normalno ide nekoliko meseci ispred sposobnosti govora, ako je i ovaj poremećaj u pitanju onda je kašnjenje mnogo veće. Imajući uvek na umu poređenje s normalnim razvojem govora u skladu s hronološkim uzrastom, usporeni razvoj govora se u najtežim slučajevima može prepoznati već kod deteta od godinu i po.
Dijete ne razume tuđi govor
