Na šta zaista liči kad deca timski rade domaći zadatak?

Šta je nevolja sa ovim trendom? Moj utisak je da previše košta. Svega.

Piše: Jovana Papan

Primećujem da je u školama u modi timska izrada domaćih zadataka. Učitelji i nastavnici zadaju deci pripremu referata i pravljenje panoa. Predmeta je mnogo, i po mojoj proceni, po jedan takav zadatak dobijaju svake nedelje.

- Advertisement -

Šta je nevolja sa ovim trendom? Moj utisak je da previše košta. Svega.

Za početak, „besplatno“ školovanje, koje ionako podrazumeva svakodnevno davanje detetu stotinjak dinara za grafitne mine, testerice, notne sveske, blokove, flomastere, providne folije, jutu, tempere, blokče-rečnik (nabrajam samo ono što su moji klinci tražili u poslednjih 10-ak dana), postaje još nebesplatnije, jer treba kupiti hamer, markere i odštampati u kopirnici slike koje idu na njega.

Drugo, svako ozbiljno učenje u društvu sve je ostalo samo ne učenje. Od 2-3 sata koliko će deca provesti radeći na zadatku, pola sata će stvarno raditi a ostatak vremena se, sasvim prirodno, igrati. I u školi, gde sede poređani u klupe i nastavnik ih nadgleda, teško im je da budu mirni i usredsređeni, a kamoli u svojoj sobi, među igračkama, kompjuterima, telefonima i bez nadzora. Pretpostavljam da je ideja pedagoga da na ovaj način savesniji i motivisaniji đaci „povuku“ one nezainteresovane, ali se zapravo dešava da oni najnemirniji pretvore ovakva okupljanja u blesavljenja.

Zbog toga se često dešava da jedan hamer ili referat pripremaju danima, što znači da se zapravo danima organizovano igraju. To i nije tako strašno ako nemaju druge obaveze, ali ako treba da uče druge predmete radi popravljanja ocena ili imaju neke obaveze u porodici, ovo gubljenje vremena nije nimalo produktivno.

Šta nauče na taj način? Moj utisak je da jedino uče da bolje izrađuju panoe, pišu lepša slova i ukusnije aranžiraju ilustracije, a da sam sadržaj i nije baš naučen. On se ionako prepisuje sa vikipedije ili iz knjiga, bez preteranog udubljivanja. I sama sam pišući novinske članke na razne teme iskusila koliko brzo čovek zaboravi podatke o kojima je pisao (i to sa interesovanjem), pa mi se dešavalo i da tek na kraju pročitanog teksta shvatim da sam ga ja pisala! Kako je tek kad treba da pišete o nečemu što vas ne zanima?

spot_img

Najnovije

Spremna aplikacija EU za verifikaciju starosti na onlajn platformama: Fejsbuk, Instagram i Tiktok menjaju pravila

Evropska komisija najavila je novu aplikaciju za verifikaciju starosti koja štiti privatnost korisnika prilikom pristupa sadržajima sa starosnim ograničenjem

Šta očekivati i čemu služi testiranje predškolaca za upis u prvi razred

Testiranje za upis u prvi razred nije ispit, niti provera znanja u klasičnom smislu. Njegova svrha nije da dete „položi“ ili „padne“, već da se proceni njegova spremnost za polazak u školu.

Ministar prosvete: Da neka od nastavničkih zvanja budu tretirana kao deficitarna zanimanja

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je kazao da će to ministarstvo pokušati da nastavanička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna zanimanja.

Tamo gde je mnogo etike, mnogo je i duše. Takve duše najviše raduju, a i stradaju

Kada bih joj rekao – šteta što ne predaje u nekoj boljoj školi – Ona bi mi rekla: – Ja sam tu za vas zalutale… – I zaista. Treba najbolji nastavnici da rade u svim školama...

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img