Nije svejedno kako roditelji komuniciraju sa decom
Foto: Freepik
Deca iz imućnijih domova obično postaju uspešniji u životu od dece koja dolaze iz siromašnim domova, tvrde naučnici.
Najnovija studija je pokazala da vrsta razgovora koju vode roditelji sa decom dijalog za koji su utvrdili da se razlikuje u zavisnosti od socioekonomskog položaja menja tok dečjeg obrazovanja.
Lažna nada da će imati više reči
Dugo su stručnjaci verovali kako je reč o velikoj količina reči kojima su djeca bila izložena tim diktiranim jezičkim veštinama, a kasnije i akademskim dostignućima.
Prema velikom istraživanju, vrsta jezika kojem je dete izloženo tokom prvih nekoliko godina života, kad se razvijaju kognitivne funkcije, utiču na reči koje nauče. Naučnici su saznali da se vrste razgovora koje roditelji vode s decom mogu uredno podeliti prema socioekonomskim grupama.
Istraživanje Massachusetts Institute od Technology iz 2017. godine, pokazalo je da roditelji koji manje zarađuju manje razgovaraju s decom u odnosu na one s većim prihodima.
Tako mogu da uspore njihov jezički razvoj. Na temelju svojih otkrića, naučnici su istakli važnost razgovora sa decom, bez obzira na socioekonomski status.
Kažu da će ovi interaktivni razgovori zauzvrat učiniti više za detetove jezičke veštine i eventualni njihov kasniji uspeh u školi, nego samo nabacivanje gomile fantastičnih reči.
Drugi naučnici su otkrili više načina na koje učestalost i kontekst interakcije roditelja s decom utiče na njihov kognitivni i jezički razvoj.
Katelin Kurkul, profesorka razvoja dece na Merimak Colledžu, istražujući ovu temu na postdiplomskim studijama u Bostonu, analizirala je sa svojim timom kako su roditelji iz različitih socioekonomskih grupa odgovarali na pitanja svojih predškolaca i kako ta objašnjenja mogu da utiču na sposobnost njihove dece za učenje.
Zašto mehanički jezik vodi do dece s visokim postignućima
U najnovijem istraživanju, naučnici su zamolili troje petogodišnjaka iz domova niskog i srednjeg socioekonomskog stanja, zajedno sa svojim roditeljima, da se igraju s decom. Cilj je bio da se usmere na podsticanje znatiželje i negovanje veštine rešavanja problema. Spajanjem svih komada upaliće se sijalica.
Deca su, naravno, imala mnoga pitanja za roditelje o ovom neobičnom novom predmetu.
„Procenili smo odgovore roditelja na pitanja poput ‘Kako funkcioniše prekidač?’ koja bi trogodišnjak s pravom mogao da postavi”, kaže Kurkul.
Što se tiče vrsta pitanja koja su deca postavljala, nije bilo mnogo razlike između dve socioekonomske grupe.
“Bili su vrlo slični: traženje informacija i uzročno-posledična pitanja. Razlike su se svele na način na koji su roditelji reagovali, kaže on.
Naime, imućniji roditelji koristili su ono što istraživači nazivaju mehaničkim jezikom, dok roditelji u siromašnijim kućama nisu. Mehanički jezik nudi detalje i objašnjenja, te pomaže detetu da stekne razumevanje.
Izvor: Stil.kurir.rs
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.