Deca iz imućnijih domova obično postaju uspešniji u životu od dece koja dolaze iz siromašnim domova, tvrde naučnici.
Najnovija studija je pokazala da vrsta razgovora koju vode roditelji sa decom dijalog za koji su utvrdili da se razlikuje u zavisnosti od socioekonomskog položaja menja tok dečjeg obrazovanja.
Lažna nada da će imati više reči
Dugo su stručnjaci verovali kako je reč o velikoj količina reči kojima su djeca bila izložena tim diktiranim jezičkim veštinama, a kasnije i akademskim dostignućima.
Prema velikom istraživanju, vrsta jezika kojem je dete izloženo tokom prvih nekoliko godina života, kad se razvijaju kognitivne funkcije, utiču na reči koje nauče. Naučnici su saznali da se vrste razgovora koje roditelji vode s decom mogu uredno podeliti prema socioekonomskim grupama.
Istraživanje Massachusetts Institute od Technology iz 2017. godine, pokazalo je da roditelji koji manje zarađuju manje razgovaraju s decom u odnosu na one s većim prihodima.
Tako mogu da uspore njihov jezički razvoj. Na temelju svojih otkrića, naučnici su istakli važnost razgovora sa decom, bez obzira na socioekonomski status.
Kažu da će ovi interaktivni razgovori zauzvrat učiniti više za detetove jezičke veštine i eventualni njihov kasniji uspeh u školi, nego samo nabacivanje gomile fantastičnih reči.
Drugi naučnici su otkrili više načina na koje učestalost i kontekst interakcije roditelja s decom utiče na njihov kognitivni i jezički razvoj.
Katelin Kurkul, profesorka razvoja dece na Merimak Colledžu, istražujući ovu temu na postdiplomskim studijama u Bostonu, analizirala je sa svojim timom kako su roditelji iz različitih socioekonomskih grupa odgovarali na pitanja svojih predškolaca i kako ta objašnjenja mogu da utiču na sposobnost njihove dece za učenje.
Zašto mehanički jezik vodi do dece s visokim postignućima
U najnovijem istraživanju, naučnici su zamolili troje petogodišnjaka iz domova niskog i srednjeg socioekonomskog stanja, zajedno sa svojim roditeljima, da se igraju s decom. Cilj je bio da se usmere na podsticanje znatiželje i negovanje veštine rešavanja problema. Spajanjem svih komada upaliće se sijalica.
Deca su, naravno, imala mnoga pitanja za roditelje o ovom neobičnom novom predmetu.
„Procenili smo odgovore roditelja na pitanja poput ‘Kako funkcioniše prekidač?’ koja bi trogodišnjak s pravom mogao da postavi“, kaže Kurkul.
Što se tiče vrsta pitanja koja su deca postavljala, nije bilo mnogo razlike između dve socioekonomske grupe.
„Bili su vrlo slični: traženje informacija i uzročno-posledična pitanja. Razlike su se svele na način na koji su roditelji reagovali, kaže on.
Naime, imućniji roditelji koristili su ono što istraživači nazivaju mehaničkim jezikom, dok roditelji u siromašnijim kućama nisu. Mehanički jezik nudi detalje i objašnjenja, te pomaže detetu da stekne razumevanje.
Izvor: Stil.kurir.rs