Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige “Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija.”
Istorija nam govori da su se stavovi o higijeni menjali tokom vekova. Stari Egipćani i Rimljani su se satima brčkali u bazenima i kupatilima, dok su Evropljani iz doba prosvetiteljstva zazirali od vode, misleći da preko nje mogu da se zarade opasne bolesti, poput kuge. Ipak, opšti standardi čistoće nikada do sada nisu bili na tako visokom nivou kao što su danas.
Prljave priče o čistoći
Mikrobi su na našoj strani
Panika od klica je antiseptička sredstva pretvorila u naše najbolje kućne prijatelje. Pre jedne decenije, antibakterijski gelovi su mogli da se nađu samo u bolnicama. Međutim, sada svake godine njihova prodaja raste za 50 odsto. Mikrobi vrebaju na svakom koraku – upozoravaju nas vesti, novinski članci, knjige o odgajanju dece… pretvarajući u našim glavama svet koji nas okružuje u opasno i negostoljubivo mesto. Televizijski program okupiraju emisije u kojima superdomaćice upadaju u kuće ljudi i otkrivaju skrivena legla prljavštine i klica, a snimci specijalnim kamerama – koje otkrivaju desetine vrsta bakterija na «prosečnoj» ljudskoj ruci, dodatno hrane našu higijensku paranoju. Reklame za kozmetičke proizvode nam govore da nam lice nikada nije dovoljno očišćeno, da zubi nikada nisu dovoljno oprani, a da bebine ručice nikada nisu dovoljno dezinfikovane.
“Mikrobi vrebaju na svakom koraku – upozoravaju nas vesti, novinski članci, knjige o odgajanju dece… pretvarajući u našim glavama svet koji nas okružuje u opasno i negostoljubivo mesto.”
Međutim, stvari stoje sasvim drugačije – većina mikroba koji nas okružuju, uopšte ne predstavljaju opasnost, već su mnogi čak vrlo korisni. Takođe, oni su i neuništivi, budući da po svojoj masi 25 puta nadmašuju sve višećelijske organizme na planeti.
Zašto treba da prestanete sa svakodnevnim kupanjem dece
Slično je i sa mikrobima koje nosimo u sebi. Ljudsko telo sadrži otprilike 100 triliona ćelija – od kojih, verovali ili ne, samo deset odsto sačinjava naše organe. Ostatak su mikrobi. Većina od njih su bakterije koje obitavaju u našem sistemu za varenje, i koje nam služe tako što razlažu hranu i izdvajaju hranljive sastojke. «Očišćen» od mikroba, čovek ne bi mogao da preživi ni nedelju dana. Crevna flora nas štiti od mnogih bolesti, a bakterije iz creva su odgovorne i za proizvodnju vitamina K, ključnog za proces koagulacije krvi.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Nema komentara.