spot_img

Nasilničko ponašanje kod muškaraca: kako se može predvideti već u uzrastu od 2 ili 3 godine

Ključni prediktor antisocijalnog i agresivnog ponašanja muškaraca je loša samoregulacija emocija u ranom detinjstvu.

Istraživanja su potvrdila da postoje pouzdani prediktori antisocijalnog ponašanja kod dečaka već u uzrastu od dve ili tri godine. Tamo gde je to povezano sa trajnim problemima ponašanja u detinjstvu, posebno u kombinaciji sa hiperaktivnošću/problemima pažnje, postoji povezanost sa nasiljem dečaka i njihovim antisocijalnim ponašanjem u adolescenciji i kasnije u životu.

Treba reći da se problem nasilničkog ponašanja uglavnom odnosi na dečake –  i to zato jer su istraživanja jasno pokazala da je muški mozak podložniji negativnim uticajima u ranom detinjstvu.

- Advertisement -

Stručnjaci sugerišu da odgovarajući programi prevencije nasilja treba da daju prioritet razvoju veština samoregulacije emocija kod dečaka – i to direktnim radom sa njima i programima obučavanja roditelja. Pozitivno roditeljstvo ili posvećeniji rad i odnos  sa detetom u ranom uzrastu je često povezan sa poboljšanjem ponašanja dece kasnije u životu.

I druga istraživanja su takođe povezala probleme razvoja u ranom detinjstvu sa kasnijim nasiljem muškaraca i njihovim agresivnim i antisocijalnim ponašanjem, naročito impulsivnim, reaktivnim ispadima.

Uticaj genetike

Studije agresije kod jednojajčanih nasuprot dvojajčanim blizancima pokazuju 65% naslednosti za agresiju. Sklonost ka prisustvu nasilja u porodici je preko 50%. Uticaj genetike se više odnosi na impulsivno/reaktivno nasilje. Genetika je vrlo složena i jedini pojedinačni gen koji se više pojavljuje kod nasilnika je tzv. MAOA (monoamin oksidaza-A).

Oštećenja mozga

Mogu se uočiti neurološka oštećenja u nekoliko delova mozga nasilnika, i to pre svega u onim delovima koji se odnose na regulaciju emocija, moralno odlučivanje i kontrolu impulsa. Konkretno, smanjena struktura i smanjeni metabolizam glukoze često se primećuju u prefrontalnom korteksu. Takođe je vrlo verovatno da će striatum biti uvećan. Striatum je povezan sa sistemom nagrađivanja, odnosno ova regija mozga je poznata kao “centar za nagradu“ i odgovorna je za one oblike ponašanja koji nam donose sreću i zadovoljstvo. To može sugerisati preosetljivost na “nagrade“ kod nasilnih prestupnika.

- Advertisement -

Fizički uticaji

 Istraživanje sugeriše razne fizičke prediktore antisocijalnog i nasilničkog ponašanja kasnije u odraslom dobu:

  • Loša prenatalna ishrana majke povezana je sa povećanim rizikom od antisocijalnog poremećaja ličnosti njenog deteta u odrasloj dobi.
  • Neuhranjenost dece povezana je sa agresijom u detinjstvu i tinejdžerskom uzrastu. Jednu masnu kiselinu koja je kritična za razvoj mozga, omega-3, ne proizvodi telo, ali je prisutna u nekim namirnicama, poput ribe – stoga je ustanovljeno da zemlje sa ishranom koja je bogata ribom imaju niže stope nasilja i ubistava.
  • Pušenje cigareta od strane majki tokom trudnoće povezano je sa pojavom agresije kod deteta.
  • Konzumiranje alkohola tokom trudnoće se u mnogim istraživanjima pokazalo kao faktor rizika za antisocijalno i nasilničko ponašanje deteta kasnije u odraslom dobu. Povezanost konzumiranja alkohola od strane oca sa nasiljem u odraslom dobu je takođe prisutna, verovatno kroz epigenetsko nasleđivanje.
  • Neke komplikacije na rođenju, poput hipoksije (kada beba ostane bez kiseonika na porođaju), povezane su sa nasilničkim ponašanjem u odraslom dobu.
  • Izlaganje olovu povezano je sa antisocijalnim ponašanjem i nasiljem u odrasom dobu, takođe. Olovo je neurotoksični element i utiče na dečake više nego na devojčice, što je još jedan pokazatelj povećane osetljivosti dečaka na štetne uticaje u ranom detinjstvu.
  • Neke traumatične povrede mozga povezane su sa kasnijim nasilničkim ponašanjima.

 

Genetičke uticaje i određena oštećenja mozga možda ne možemo da kontrolišemo, ali zato postoje mnogi faktori sprečavanja pojave nasilja na koje i te kako možemo da utičemo. Bitno je napomenuti da adekvatan program rada sa decom koja imaju predispoziciju i pokazuju znake ranog nasilničkog ponašanja – može da pruži izvanredne rezultate. Najbitniji “učitelj“ u čitavom ovom procesu jeste roditelj – koji svojom posvećenošću, pažnjom, vaspitanjem i dobrim modelima ponašanja može da obezbedi svom detetu dobar primer za ponašanje kasnije u životu.

 

Piše: Tamara Nikoličić
dipl. biolog i master prof. biologije

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Otvoren konkurs za stipendije izuzetno nadarenim učenicima i studentima za 2026/2027. godinu

Prijave se ove godine podnose isključivo elektronskim putem, a rok za podnošenje onlajn prijava je od 7. do 22. novembra 2026. godine.

Strategije ne leče povrede koje nanosi vršnjačko nasilje

Kreiranje uslova za razvoj društvenog ambijenta u kojem će preuzimanje odgovornosti i podsticanje empatije biti afirmisani, počev od rane socijalizacije, trebalo bi da, uz smernice, uputstva i procedure, budu prioritet.

„Šta planiraš posle?“: Kako pomoći osmaku koji još ne zna šta želi da upiše?

Dete na početku osme godine školovanja često oseća strah od sveta odraslih koji mu se nameće. Ako skoro svakog dana započinjete razgovor pitanjem o srednjoj školi, dete može početi nesvesno da se povlači.

„Samo se šalimo“: kada škola detetu prestane da bude sigurno mesto

Međunarodni dan borbe protiv nasilja i vršnjačkog zlostavljanja u školi, uključujući digitalno nasilje, koji se 2026. obeležava 5. novembra, podseća nas da bezbednost deteta mora da bude vidljiva u njegovoj svakodnevici.

Kako da dete izgradi zdrav odnos prema sebi, bez poređenja sa drugima

Ponekad je dovoljno da dete pogleda tuđi crtež, čuje nečiju ocenu ili ostane poslednje izabrano za ekipu pa da zaključi nešto mnogo veće od onoga što se upravo dogodilo: „Nisam dovoljno dobar.“

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img