• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Naučeni optimizam – ključna veština koju može da stekne svako dete

4. 09. 2015 |

Na početku školske godine svi polažemo nade da će ona deci krenuti uspešno, i razmišljamo kako da ih podstaknemo i ohrabrimo. Međutim, često nismo ni svesni koliko loše možemo uticati na decu ukoliko i sami negujemo naopak način da izađemo na kraj sa teškoćama i ako nemamo dovoljno optimizma.

Naučeni optimizam – ključna veština koju može da stekne svako dete

jovana papanPiše: Jovana Papan

“Antene dece neprestano hvataju način na koji njihovi roditelji, posebno majke, govore o razlozima događaja bremenitih emocijama… Način na koji vam je majka govorila o svetu imao je izrazit uticaj na vaš objašnjavalački stil,” kaže poznati psiholog Martin Selidžmen u knjizi “Naučeni optimizam”.

Selidžmen smatra da je naš odnos prema životu zavisan od našeg objašnjavalačkog stila, koji može biti pesimističan ili optimističan. Istražujući uticaj roditelja, on je otkrio da su stepen optimizma majke i dece vrlo slični, dok detetov i očev objašjavalački stil nemaju toliko sličnosti.

“Način na koji vam je majka govorila o svetu imao je izrazit uticaj na vaš objašnjavalački stil,” kaže poznati psiholog Martin Selidžmen

Kad deca urade nešto pogrešno, šta im kažete? Šta im kažu njihovi učitelji? Od toga u mnogome zavisi da li će deca posle neuspeha dići glavu i pokušati opet, ili odustati. Deca veruju u kritike roditelja i nastavnika i na osnovu njih oblikuju svoj objašnjavalački stil.

“Kada u nečemu ne uspemo, bar za trenutak, svi postanemo bespomoćni i depresivni. Ne otpočinjemo voljne akcije onako brzo kao obično ili ništa ne pokušavamo. Ako i pokušamo, ne istrajemo.” Ali, tu nastupa razlika između optimista i pesimista. Optimisti se odmah oporave od te trenutne bespomoćnosti, priberu se, slegnu ramenima i počnu ponovo da se trude. Poraz je za njih izazov, kratki zastoj na putu ka ispunjenju cilja. Pre svega, oni ga smatraju PRIVREMENIM, SPECIFIČNIM i OGRANIČENIM. Optimistički stil objašnjavanja je ključ za istrajnost. Neuspeh izaziva samo kratku demoralisanost.

“Optimisti se odmah oporave od te trenutne bespomoćnosti, priberu se, slegnu ramenima i počnu ponovo da se trude. Pesimisti, s druge strane, zaglibe u porazu.”

Pesimisti, s druge strane, zaglibe u porazu. Za njih je on TRAJAN (stalno će biti ovako), SVEOBUHVATAN (svi aspekti života) i LIČAN (to je moja greška):

  • “Ovakve stvari se uvek meni dešavaju”. Pesimističan objašnjavalački stil ogleda se u trajnosti (uvek), sveobuhvatnosti (ovakve stvari), i osuđivanju sebe (meni se dešavaju).
  • “Tako sam lenj/glupa”. U pitanju su trajne karakterne crte, koje utiču na sve čega se “dohvatimo” i svaki neuspeh svode na unutrašnje uzroke.

Pesimisti dugo ostaju pod uticajem neuspeha i postaju depresivni. Svaka izgubljena bitka za njih je izgubljen rat. Ne pokušavaju da se ponovo uhvate u koštac sa izazovima. Što je još gore, sadašnji neuspeh pesimisti projektuju u budućnost, na sve nove situacije.

1 2 3  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :Martin Selidžmen, Naučeni optimizam, objašnjavački stil, pesimizam, psihologija deteta, učenje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Kako deca samostalno mogu naučiti da čitaju?

Godi Keler, norveški pedagog: Škola priprema decu za sledeći ispit, ali ne i za život

Zašto je loše učiti „iščitavanjem“

Talenat ne postoji? Zašto svako dete u teoriji može postati novi Mocart

Najnoviji tekstovi iz kategorije: MAMOZOFIJA

Šest načina na koje roditelji govore “NE”

Šest načina na koje roditelji govore “NE”

Piše: Jovana Papan “Ne” je jedna od reči sa kojom ćete kada postanete roditelj izgraditi poseban odnos. Za početak, izgovorićete je mali milion puta od trenutka kada vaša beba prvi...

Najteže letnje pitanje za svakog roditelja

Najteže letnje pitanje za svakog roditelja

Piše: Jovana Papan Svako ko postane roditelj, zna da ga jednog dana očekuju neka teška pitanja koje će mu potomstvo postavljati i koja će zahtevati ozbiljan, promišljen i dalikatan pristup....

Na šta zaista liči kad deca timski rade domaći zadatak?

Na šta zaista liči kad deca timski rade domaći zadatak?

Piše: Jovana Papan Primećujem da je u školama u modi timska izrada domaćih zadataka. Učitelji i nastavnici zadaju deci pripremu referata i pravljenje panoa. Predmeta je mnogo, i po mojoj...

Imate li kolica za bebe ili pokretni apartman sa pet zvezdica?

Imate li kolica za bebe ili pokretni apartman sa pet zvezdica?

Piše: Jovana Papan Među dobrostojećim roditeljima i onima koji pokušavaju da tako deluju, kolica za bebe su predmet želja, merkanja i neophodna ulaznica za „visoko društvo“ kraj bazena sa peskom...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪