„Ne bi trebalo da ideš u gimnaziju, pošto ti roditelji nisu završili fakultet“

Nije lako ni današnjim klincima da odluče, jer često umesto njih odlučuju roditelji i njihove ambicije, povuče ih uticaj vršnjaka, društva, medija, priča o najplaćenijim zanimanjima, fensi školama, a ni razni savetnici, profesori ni škola nisu baš uvek od pomoći

Piše: Ana Mitić

Odluka koju srednju školu ili fakultet upisati jedna je od onih koje mogu da odrede da li će neko naredne četiri decenije svakoga jutra ustajati na „levu nogu“ jer mora da ide na posao koji mrzi, ili će jutro započinjati srećan, makar zato što radi posao koji voli. Da sam donela pogrešnu odluku, danas ne biste čitali ovaj tekst – savetnik mi je posle testa koji je trebalo da otkrije moje sklonosti i potencijale, rekao da ne bi trebalo da idem u gimnaziju jer moji roditelji nisu završili fakultet, što je trebalo da shvatim kao „nećeš ni ti“.

- Advertisement -

Nije lako ni današnjim klincima da odluče, jer često umesto njih odlučuju roditelji i njihove ambicije, povuče ih uticaj vršnjaka, društva, medija, priča o najplaćenijim zanimanjima, fensi školama, a ni razni savetnici, profesori ni škola nisu baš uvek od pomoći. Zato roditelji i stručnjaci za profesionalnu orijentaciju treba da „kopaju“ dublje, jer čak i ako je neko dobar u nečemu ili ima peticu, ne znači da je to ono čime bi trebalo da se bavi celog života.

Psihoanalitičar i psiholog Vesna Brzev Ćurčić, koja je najveći deo karijere posvetila radu sa adolescentima, kaže za Nedeljnik da je najvažnije da u životu 40 godina radiš ono što voliš i da su roditelji ti koji najviše mogu da pomognu detetu da izabere poziv koji je u skladu sa njegovim talentima i sklonostima.

„Niko dete ne poznaje bolje od roditelja. I zato je najuspešniji onaj roditelj koji prepozna šta zanima njegovo dete. Ima ona izreka ‘Šta zna dete šta je 300 kila’, ali roditelji bi trebalo da razvijaju interesovanja deteta, pruže podršku iako možda nisu oduševljeni njegovim sklonostima. Ako je dete prilikom upisa u srednju školu ili fakultet nesigurno i ne zna šta bi, a roditelju je teško da odredi u kom smeru idu interesovanja, trebalo bi konsultovati stručnjake. Ali ni oni neće reći šta dete treba da upiše već koji su mu potencijali i sklonosti“, napominje Vesna Brzev Ćurčić.

Zanimljiva je i formula “Ko + Zašto = Šta“ koju je razvila Laura Berman Fortgang, poznati „TED talk“ govornik na temu promene karijere, koja radi sa ljudima u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama koji su odabrali svoja današnja zanimanja dok su još bili u srednjoj školi, zbog čega su sada očajni.

„‘Ko’ je sve o samospoznaji (što je teško za 17-godišnjake, napominje ona), uključujući vrednosti, jače strane i ‘ono štovam se sviđa toliko da dok ga radite vreme leti’. ‘Zašto’ je u vezi sa pitanjem ‘Da li postoji problem u svetu koji želite da rešite?’ i ‘Šta vas pokreće?’. Kombinacija tih odgovora dovodi do ‘Šta’ — plana koje veštine neko treba da stekne i kakav posao treba da traži, da bi započeo sa stvaranjem odgovarajuće karijere“, objašnjava Laura Berman Fortgang za magazin Fortune.

Izvor: Nedeljnik

spot_img

Najnovije

Ministar prosvete Stanković: Nema upisa na fakultete bez nadoknade nastave

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da, zbog višemesečne blokade i činjenice da se na fakultetima i u školama nije odvijao nastavni proces, upis na visokoškolske ustanove nije moguće organizovati u junu, jer prijemni ispiti slede po okončanju nastave u tekućoj školskoj godini.

Sedam retkih osobina koje definišu „zlatno dete“ u porodici

Zlatno dete je često produžetak narcisoidnog roditelja. Postaje oličenje savršenstva, „dobro“ ili „posebno“ dete koje odražava sve poželjne kvalitete svojih roditelja.

Naizgled bezazlena roditeljska navika koja jako loše utiče na razvoj dece

Prema novoj studiji o opasnostima tehnologije, deca mlađa od pet godina mogu da trpe negativne posledice ako im roditelje stalno ometaju zvuci i obaveštenja elektronskih uređaja.

Još jedna presuda u slučaju Ribnikar: Kecmanovići moraju da isplate odštetu teško povređenoj nastavnici istorije

Miljana i Vladimir Kecmanović, roditelji maloletnog K.K. koji je počinio masovno ubistvo u OŠ „Vladislav Ribnikar“ osuđeni su u parničnom postupku koji je protiv njih vodila nastavnica istorije Tatjana Stevanović, na čijem času se desio masakr i koja je tom prilikom teško povređena.

Najbolja roditeljska navika: Što više radite ovo deci, ona postaju pametnija!

Ako volite da često grlite svoju decu – radite to i dalje. Jednog dana će vam na tome biti zahvalna.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img