Negde drugde, daleko od svega Ursule K. le Gvin je priča o sedamnaestogodišnjem Ovenu, koji se oseća kao izgnanik iz sopstvene stvarnosti
Negde drugde, daleko od svega Ursule K. le Gvin je priča o sedamnaestogodišnjem Ovenu, koji se oseća kao izgnanik iz sopstvene stvarnosti, sa snom da postane vrhunski naučnik i osamnaestogodišnjoj Natali koja želi da bude kompozitorka. Iako znaju šta žele da budu u budućnosti, ne znaju šta su sada, ko su, ni kuda da krenu.
Oven je autsajder, usamljenik, neshvaćen, izopšten… ili se bar tako oseća.
Natali je pametna, bistra, samosvesna, talentovana, neobična i smatra da je i Oven isti takav. Natali se smeje Ovenovim dečačkim šalama, dok se glupira kao majmun, trudeći se da bude što bolji čovek.
Sreli su se u pravom momentu za oboje. On je njoj bio potreban da je nauči da se smeje i uživa u sitnicama, a ona njemu da ga nauči da sledi snove i da nikada ne odustaje.
Ovenu nedostaje hrabrosti, a Natali nedostaje spontanosti.
Zajedno će odrasti u željenom pravcu i postaće osobe kakve su želeli da budu.
Oboje su u osetljivim godinama na prelazu iz detinjstva u mladost, svesni da su drugačiji. Ne žele ni da se ukalupe, ali ni da štrče iznad vršnjaka. Ostati dosledan sebi a ipak biti prihvaćen, biti različit a ne odskakati suviše, to je alhemičarski poduhvat svakog tinejdžera. Natali i Oven ne prihvataju tvrdnju da u životu postoje samo dva izbora: da budeš isti kao ostali ili da budeš ono što ostali žele da budeš. Ne prihvataju verovanje u samoispunjujuće proročanstvo, kada ti svi govore da nešto ne možeš da uradiš, pa na kraju i sam poveruješ u to.
Pitanja o smislu života su suvišna, zato što život nije odgovor, nego pitanje, a mi smo odgovor, tako misle Oven i Natali.
Ovenu su reči igračke, premeće ih lako kao žongler loptice i to zadivljuje Natali. Ona ne ume da se izrazi rečima, i zato u pomoć priziva muziku. Njena muzika čini da svet postane veličanstven, kao zvezde, da se ljudi rasplaču, ali ne od tuge. Natali bi volela da ume da priča kao Oven, ali ne ume, jer smatra da ne ume da govori. I zato je njihov razgovor mešavina muzike i reči i zato se oni savršeno razumeju, uklapaju i dopunjuju. Jer ,,samo se tako odistinski priča, sve ostalo su reči. Muzika i misaoni proces su slični. Muzika je drugi oblik razmišljanja ili je možda razmišljanje drugi oblik muzike.” Postoje ljudi koji se prema onome što mi čujemo kao obične zvukove – krckanje grančice, duvanje vetra, pesma cvrčka – odnose kao što se ostali odnose prema rečima. Za njih, muzika je jezik. O tome govori Ornštajn u svojoj knjizi, a o toj knjizi razgovaraju Natali i Oven. Kao i o mnoštvu drugih tema, o kojima nikada ni sa kim nisu mogli ni umeli da pričaju. I zbog tih nesputanih razgovora jedno drugom postali su važni.
Natali i Oven zajedno žive u njegovoj izmaštanoj zemlji zvanoj Trn, za koju je ona komponovala himnu, Trnov duvački kvintet. Godinama je Oven tamo živeo sam, crtao mape, smišljao društveno uređenje, vlade i istoriju, razrađivao ekonomiju i način života. U jednom momentu, bez Natali, usled nepojmljive tuge i usamljenosti, poželeo je da više ne živi tamo sam, da više ne bude gospodar zamka, već želi da bude sa drugim ljudima. Ne želi više da pliva uzvodno, ne želi da se razlikuje od drugih, ali na sve razloge i izgovore, Natali reaguje raštimovanom muzikom sa klavira. Natali čini da se Oven vrati sebi iskonskom i jedinom pravom, da ne pristaje na kompromise. Oven čini da Natali prihvati ženu koja se budi.
Svako odlazi svojim putem, a ipak na taj put odlaze zajedno. Ispunjeni, zreli, zaceljeni, obogaćeni i promenjeni zauvek.
Ursula K. le Gvin (1929) jedna je od najznačajnijih američkih savremenih spisateljica, koja uglavnom slika zamišljene buduće svetove, u kojima promišlja o politici, prirodnom okruženju, polovima, religiji, seksualnosti. Autorka je romana: Leva ruka tame, Zemljomorje, Svet se kaže šuma, Rokanonov svet, Čovek praznik šaka i mnogih drugih. Za sebe kaže da je pisanje za nju istraživački proces, da ne želi da izmišlja, niti da prepričava doživljeno, već želi da istražuje raznolike svetove i ljude u njima. Čin stvaranja umetničkog dela za nju je jednak naučnoistraživačkom radu. Ovaj način gledanja na stvari i dominantna tema kulturne interakcije postaju jasniji kada se ima u vidu činjenica da je odrasla kraj dva antropologa, i da je u njenom detinjstvu bio prisutan Iši – Indijanac koji je u to vreme smatran ,,poslednjim divljim Indijancem”, koji je studirao i radio kao asistent na fakultetu na kom je Ursulin otac predavao antropologiju. Njena majka, spisateljica, napisala je bestseler Iši u dva sveta, i otud slični elementi i u njenim delima.
Obožava da crta mape i razmišlja o različitim emocionalnim vezama. Smatra da su mešavina svetla i tame prisutna u svakom aspektu života i da je to mešanje uzrok svekolikom bolu koji doživljavamo. Koristi svaku priliku da iznese svoje feminističke stavove, i nije propustila to da uradi ni u ovoj knjizi. Za nju ne postoje muške i ženske stvari, već samo ljudske. Za nju ne postoji boja kože, samo čovek, često predstavljen kao vanzemaljac, jer je istraživanje vanzemaljca i mogući međusobni odnosi mnogo jednostavnije, jer je podložno proizvoljnosti. Za nju je sve moguće, jer ništa nije nemoguće.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Tihana Lipovec Fraculj: Asertivnost je veština koja je korisna i deci i odraslima
Asertivnost je pojam koji potiče od engleske reči assertive, što znači uporan, samouveren, samosvestan. O tome kako se razvija i zašto je važan za život pričali smo sa autorkom knjige...
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
Nema komentara.