Nemačka pravi opasnija igrališta na zahtev osiguravajućih društava

"Ako želimo da deca budu spremna na rizike, moramo im dozvoliti da se sa njima susretnu."

U poslednjih pet godina u Nemačkoj je zavladao novi trend, piše Gardijen. Bezbednosni kriterijumi se spuštaju kako bi se u dečija igrališta uvelo više „opasnih“ elemenata i time deca naučila da se nose sa rizikom i poboljšaju svoje sposobnosti snalaženja u izazovnim situacijama.

„Igrališta su oaze slobodnog pokreta unutar opasnog okruženja punog saobraćaja,“ kaže profesor Rolf Švarc sa Pedagoškog fakulteta Karlsruhe, koji radi kao savetnik dizajnerima igrališta. „Ako želimo da deca budu spremna na rizike, moramo im dozvoliti da se sa njima susretnu.“

- Advertisement -

Čak se i osiguravajuće kuće slažu. Studija iz 2004. godine pokazala je da deca, koja su u ranom uzrastu razvila motorne veštine na igralištu, kasnije ređe doživljavaju nezgode. Zbog toga je krovno udruženje osiguravajućih kuća Nemačke prošle godine pozvalo da se pravi više igrališta koja deci pružaju priliku da razviju veštine nošenja sa rizicima.

„Naši dizajneri su prethodnih godina značajno povećali visinu tornjeva za penjanje,“ kaže David Keler, suvlasnik kompanije Berliner Seilfabrik, koja od 1970. godine pravi elemetne za ugrališta od užadi. „Deca se možda osećaju nesigurno kada se prvi put penju na naše mrežaste konstrukcije, ali to je upravo ono što ih čini bezbednijim. Kada se osećate nesigurno, onda ste naročito oprezni.“

Vrtoglavo visoki tornjevi za penjanje koji niču po Nemačkoj, možda će uskoro osvanuti i na igralištima u Velikoj Britaniji i SAD. Međunarodna organizacija za standardizaciju preispituje dosadašnje standarde za sportsku i rekreativnu opremu, što će u budućnosti možda dati dizajnerima više slobode da kreiraju igrališta koja deci pružaju više izazova i prilika da razviju svoje veštine.

„Primećujemo da se polako menja stav prema bezbednosti,“ kaže Dejvid Bel, profesor menadžmenta rizika sa Univerziteta Midlseks. „Shvatili smo da su igrališta postala suviše bezbedna i da grešimo što na njih gledamo samo kao na potencijalnu opasnost,“ zaključuje on.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Psi u domu: Koje rase reaguju na ekran, a za koje je muzika lekovita

Da li ste primetili da vaš pas zastane ispred televizora kada se pojavi životinja na ekranu? Ili da mirno leži dok slušate muziku, kao da uživa u svakom tonu?

Kad je „zdrav razum“ završio u bolnici: Eksperiment koji je uzdrmao psihijatriju

Godine 1973. osam zdravih ljudi završilo je u psihijatrijskim bolnicama – i niko ih nije prepoznao kao zdrave. Eksperiment Dejvida Rosenhana promenio je način na koji gledamo dijagnoze, etikete i moć percepcije. Jer ponekad je kontekst jači od istine.

Deca tu pojavu zovu „ja želim“, roditelji „on/ona voli“, a mi najčešće – „funkcionalna anksioznost“

Dete koje sebe pretrpava obavezama nije ambiciozno dete, već dete koje misli da ljubav i poštovanje moraju i u detinjstvu da zasluže.

Đaci u Vojvodini u svojim klupama, ostatak Srbije – još na raspustu

Učenici osnovnih i srednjih škola u Vojvodini nemaju sretenjski raspust kao učenici iz ostatka Srbije

Tim Matematičke gimnazije apsolutni pobednik Fyziklani takmičenja u Pragu

Dvadeseto po redu najveće evropsko timsko takmičenje iz fizike "Fyziklani" za učenike srednjih škola održano je od 10. do 13. februara u Pragu, Češka.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img