Neka dečija pitanja će vas zbuniti, neka će vam se učiniti „preslobodnim“, ali pre svega imajte na umu da se upravo u tom uzrastu grade osnove detetovog razumevanja sveta i vaša objašnjenja za njega imaju nesumnjivo veliki značaj.
Šta se desi s čovekom posle smrti?
To metafizičko pitanje obično dolazi na kraju. Dete je sklopilo kockice, ima sliku o životnom ciklusu čoveka i sada ga interesuje pitanje na koje ne možemo dati naučni odgovor.
Objasnite razliku između duše i tela. O tome šta se desi s telom, treba pošteno da odgovorite: telo se zakopa u zemlju ili se spali u vatri (pre nego što umre čovek sam kaže kako želi da bude sahranjen).
Što se tiče duše – najbolje je da vaša objašnjenja budu bazirana na verovanju do kojeg drži vaša porodica. Kad poraste, dete će formirati svoje mišljenje o postojanju ili nepostojanju zagrobnog života. Za sada mu je važno da zna da vi o tome imate neku predstavu i da ste spremni podeliti je s njim.
Pored toga, naglasite da u svakom slučaju, čovek posle smrti nastavlja da živi u sećanju i srcima voljenih ljudi.
Teška bolest u porodici
Svakom čoveku, bez obzira na njegov uzrast, najteže pada da preživljava događaje o kojima ne zna dovoljno. Roditelji najčešće čuvaju dete od loših vesti, uvereni da dete ne primećuje bolne promene. Ostajući isključeno iz onoga što se događa u porodici, dete zapravo oseća veliki nemir i brigu. Uskraćena mu je mogućnost da se prilagodi na tešku situaciju, da je prihvati, da mobiliše sve svoje sposobnosti da bi uspešno prošlo kroz to.
Ako je neko od članova porodice teško bolestan, trebalo bi dete pripremiti na mogućnost fatalnog ishoda. Kazati mu da nikako ne uspevate da pobedite bolest. Utešite ga govoreći mu da, bez obzira na bol, ono će zasigurno uspeti da to dostojno prihvati.
Pomozite detetu da savlada tugu
Ne možete sakriti od deteta smrt bliske osobe. Čak i ako ne primeti odmah odsustvo te osobe, neće mu promaći stanje u kom se vi nalazite. Kada vidi kako ste rastrojeni i tužni, može pomisliti da je ono uzrok tome. Bolje je da odmah kažete detetu šta se dogodilo, a ako pita, recite i šta je uzrok smrti. Vama će se možda učiniti i da je detetova reakcija hladna. Nije to bezosećajnost, njemu je teško da osvesti realnost tog događaja. Uz to, malo dete u svom iskustvu nema „tugovanje“ i ono ne zna kako se ispoljava ožalošćenost. Samim tim, ako se vi pred detetom uzdržavate i ne pustite suzu, ono će misliti da baš tako treba „ispoljavati“ bolna osećanja. Ne skrivajte svoju tugu i pustite da dete tuguje s vama. Daleko teže bi mu bilo da samo preživljava nestanak bliske osobe. Ne pretvarajte ovu temu u tabu, naprotiv, razgovarajte o umrlome, sećajte ga se zajedno i to će pomoći detetu da prihvati njegovu smrt.
Pročitajte i: Mogu li da se udam za tatu i drugi odgovori na nezgodna dečija pitanja
Autor: Natalija Vladimirovna Bogdanova, dečji psiholog, psihoanalitičar, član Ruskog psihološkog društva. Saradnik centra za rehabilitaciju i korekciju dece i tinejdžera, kao i časopisa „Srećni roditelji“ i „Moje dete“
Odabrala i prevela: Vesna Smiljanić Rangelov
http://www.igra-msk.ru/forparents-28.htm
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Infantilnost – stanje kada ponašanje ličnosti ne odgovara uzrastu
Infantilnost – nezrelost čoveka, zastoj u razvoju ličnosti koja se ispoljava kroz ponašanje ko ne odgovara očekivanom za određeni uzrast. Infantilni ljudi nisu samostalni u odlukama i postupcima, kod njih...
Gabor Mate, Gordon Nojfeld: Roditeljstvo je pre svega odnos, a ne veština koju treba steći
Da roditeljstvo uspe, potrebna su tri sastojka: zavisno biće kojem je potrebna briga, odrasla osoba voljna da prihvati tu odgovornost i dobra funkcionalna privrženost deteta za odraslu osobu. Najkritičniji od...
Harvardsko istraživanje otkriva šta roditelji mentalno jake i otporne dece rade drugačije
Naučnici sa Odseka za pedagogiju Univerziteta Harvard sproveli su 2020. godine nacionalno istraživanje o roditeljstvu. Ono što je studija pokazala je da jedan određeni stil roditeljstva oštećuje samopouzdanje i samopoštovanje...
Dečiji psiholog savetuje kako da pomognete anksioznom detetu
Dr Robert D. Fridberg je klinički psiholog i profesor univerziteta Palo Alto, kao i direktor Pedijatrijskog centra za bihejvijoralnu zdravstvenu pomoć. Ovo su njegovi saveti roditeljima čija deca pate od...
Nema komentara.