Njihove metode neko je smatrao genijalnim, a neko sadističkim: Ko su danas deca Nikitina?

Nikitini su u jedno bili sasvim sigurni: dete će se sámo razvijati fizički i mentalno – potrebno je samo stvoriti uslove koji ga na to podstiču.

Šezdesetih godina 20. veka obična porodica Borisa i Lene Nikitin, u kojoj je bilo neobično mnogo dece, postala je poznata širom tadašnjeg SSSR-a. Svoje sedmoro dece Nikitini su vaspitavali prema sopstvenom sistemu ranog razvoja, koji je za to vreme bio vrlo čudan. O svom iskustvu napisali su mnoštvo knjiga, o njima su se snimali filmovi, a logičke društvene igre i mozgalice koje su oni izmislili bile su vrlo tražene. Međutim, načela po kojima su Nikitini odgajali svoju decu nailazila su na stalne osude.

KAKO JE SVE POČELO

- Advertisement -

boris nikitin i lena nikitin

Inženjer vazduhoplovstva Boris Nikitin nije bio saglasan s metodama vaspitanja omladine u SSSR-u. Zainteresovavši se za pedagogiju, pedesetih godina je pokušao da otvori sopstvenu školu, ali su mu vlasti to zabranile. S budućom ženom Lenom, nastavnicom ruskog jezika, upoznao se na jednom seminaru iz pedagogije. Boris je bio stariji četrnaest godina, ali slični pogledi na život i zajednička interesovanja – pedagogija, umetnost, školski sistem – učinili su svoje.
Ispalo je tako da „školu budućnosti“, koju im vlasti nisu dozvolile da otvore, stvore u svojoj porodici. Sin Aleksej rodio se 1959, zatim 1960. Anton, 1962. Olga, 1964. Ana, 1966. Julija, 1969. Ivan, i najmlađa Ljuba 1971.

KAKO SU EKSPERIMENTISALI NA DECI

nikitin metoda vaspitanja

Nikitini su u jedno bili sasvim sigurni: dete će se sámo razvijati fizički i mentalno – potrebno je samo stvoriti uslove koji ga na to podstiču. Zadatak roditelja nije da ga teraju nego da ga usmeravaju. I da se raduju uspehu i da ga podržavaju, ali isto tako da ga ne prezaštićuju da mu ni u kom slučaju ne bi gušili samotalnost.

„Nikitini su u jedno bili sasvim sigurni: dete će se sámo razvijati fizički i mentalno – potrebno je samo stvoriti uslove koji ga na to podstiču.“

Podsticanje sposobnosti treba započeti što ranije. Ako se detetu ne pruži ta mogućnost, njegovi talenti će vremenom iščileti, a život će mu biti dosadan.

- Advertisement -

Sledeće principe Nikitini su smatrali svojim pronalascima:


• Zdravlje i fizički razvoj: okolina ne treba da bude sterilna, čeličenje i gimnastika od detinjstva, lagana odeća, jednostavna ishrana bez prejedanja, kućno vežbanje. Supružnici su sportsku opremu učinili delom kućne atmosfere, pa su zadovoljstvo kretanja i fizičke aktivnosti lako postali životne navike dece.
• Emocionalni razvoj: dojenje od prvih minuta života i uvek kada dete to traži, čest telesni kontakt s mamom i tatom, zajedničko spavanje, mogućnost istraživanja sveta bez nepotrebnih zabrana, razne zajedničke aktivnosti s roditeljima, usmerenost na pomaganje drugima.
• Intelektualni razvoj: bogato „razvojno okruženje“, brojanje, slova, čitanje, geografske karte, mozgalice, zagonetke i, na kraju, naročite igre koje su osmislili roditelji. Igre su imale za cilj razvijanje analitičkih i kreativnih sposobnosti spram sklonosti i interesovanja deteta. Deca nikada nisu bila primorana da se bave njima.
• Kreativni razvoj: porodica je podržavala kreativnost u svim oblicima, kao i nestandardna rešenja i otkrića.

ZAŠTO SU IH POČELI OSUĐIVATI PA I PROGANjATI

boris nikitin i lena nikitin

Danas se ovi principi čine prirodnim, ali u to vreme rodbina i javnost bili su ogorčeni. Mnogi su smatrali da Nikitini decu dovode u opasnost, lišavaju ih detinjstva i iživljavaju se. Najviše otpora izazivalo je čeličenje, rano čitanje i samostalnost dece. Supružnici su morali da brane svoje pravo da odgajaju svoju decu onako kako oni smatraju da treba.
A sve zato što nisu krili da rade gimnastiku sa bebama, trče sa decom po snegu, čeliče ih hladnom vodom i dozvoljavaju im da pomažu odraslima u svim poslovima. Na primer, dečaci su već sa tri godine umeli da naprave sebi igračke pomoću čekića i testere. I naravno, igrali su se prema svojim metodama.
Rezultati njihovog pristupa inspirisali su supružnike i uveravali ih da su u pravu. Deca su se mnogo ređe razbolevala od druge dece, odrastala su samostalna i radoznala, sa tri godine znala su da čitaju, a sa četiri rešavala jednostavne jednačine. Polazila su ranije u školu, lako savlađivala gradivo, preskakala razrede.
Godine 1965. snimljen je prvi film o porodici Nikitin „Jesmo li u pravu?“, u kome su govorili o svom iskustvu i mogućnostima.

spot_img

Najnovije

Počinje elektronski upis učenika u srednje škole

Upis učenika u srednje škole elektronski, preko portala "Moja srednja škola", počinje u 08.00 časova i trajaće do 2. jula u 15.00 časova.

Debakl u IT odeljenjima: Šta pokazuju prvi rezultati upisa u srednje škole?

Raspodela učenika po srednjim školama i obrazovnim profilima u prvom upisnom krugu i ove godine je pokazala da se u otvaranje odeljenja za talente, odnosno učenike sa posebnim sposobnostima, ušlo olako i bez promišljanja.

Evropski dan Dunava obeležava se svakog 29. juna: Reka koja povezuje milione ljudi

Dunav kroz Srbiju protiče u dužini od 588 kilometara – od Bezdana do Timoka. Na njegovim obalama nalaze se brojni gradovi, među kojima su Novi Sad, Beograd, Smederevo i Golubac.

Objavljeni konačni rezultati raspodele učenika po srednjim školama, upis od sutra

Konačni rezultati raspodele učenika po srednjim školama i obrazovnim profilima objavljeni dan ranije nego što je predviđeno kalendarom

Ministarstvo prosvete za Danas o dodeli đačkih knjižica: “Nema govora o bilo kakvoj prinudi”

“Nema reči o bilo kakvoj prinudi, već o podsećanju da bi se propisi trebalo da se poštuju”, kažu za Danas iz Ministarstva prosvete, pojašnjavajući dopis upućen osnovnim školama u kome se navodi da podela svedočanstava o đačkih knjižica treba da se održi u nedelju, 28. juna.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img