“Imaćemo generaciju mladih ljudi nesposobnih da se snađu u stvarnom svetu i razlikuju prave opasnosti od beznačajnih, ne znajući kome mogu da veruju”
Nošenje sa rizicima i opasnostima je važno za dečije obrazovanje i trebalo bi da postane deo školskog programa, kaže Džudit Hekit, predsednica Saveta za zdravlje i bezbednost iz Velike Britanije, a prenosi Gardijen.
Deca trpe zbog preterano “ušuškane” atmosfere u školama zbog politike izbegavanja rizika, pa deca odrastaju nespremna za izazove stvarnog sveta. Umesto besmislenog preterivanja sa štićenjem dece, škole bi trebalo da ih ohrabruju da se penju na drveče i igraju igre u kojima neizbežno postoji opasnost od povređivanja.
“Prezaštitnički nastrojeni roditelji i nastavnici koji zaziru od rizika neće naučiti decu kako da se nose sa opasnostima i imaćemo generaciju mladih ljudi nesposobnih da se snađu u stvarnom svetu i razlikuju prave opasnosti od beznačajnih, ne znajući kome mogu da veruju,” dodala je Harisova.
“Mladi koji ne poseduju osnovne veštine prosuđivanja i preuzimanja odgovornosti na radnom mestu će biti u inferiornom položaju,” upozorava ona.
Poslednjih godina, u Britaniji su zavladale kontroverzne bezbednosne mere u školama pa je učenicima branjeno da se grudvaju, igraju šugice i drugih igrara sa trčanjem.
Pre mesec dana, više od 70 lekara i akademika poslalo je otvoreno pismo vladi tražeći nacionalnu zabranu ragbija u školama, zbog rizika od povreda u ovom kontaktnom sportu.
Savet za zdravlje i bezbednost čak je morao da interveniše u nekim slučajevima, kada su škole preterale sa bezbednosnim pravilima. U jednoj školi u Bristolu, slepoj devojčici nastavnici su zabranili da u školu donosi svoj štap radi sigurnosti druge dece. U drugoj školi su zabranili devojčicama da ose sokne sa čipkanim obrubom “jer bi mogle da se sapletu”.
“Stigli smo dotle da ljudi očekuju da neko brine o njima. Moramo naučiti da brinemo o sebi i preuzeti odgovornost za rizike, umesto da to očekujemo od nekog drugog,” zaključuje Harisova.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.