• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

⌕
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Nova epidemija 21. veka biće manjak sna. Koliko organizam može da izdrži?

29. 09. 2016 |

Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju proglasio je nedovoljnost sna epidemijom našeg vremena. Zato je Američka akademija pedijatara odobrila ideju o pomeranju početka školskih časova za decu stariju od deset godina na kasnije sate, kako bi deca mogla da se dovoljno naspavaju

Nova epidemija 21. veka biće manjak sna. Koliko organizam može da izdrži?

Foto: Pixabay

Kad nam glava utone u jastuk svake noći, spremni smo da pomislimo kako smo se predali. Ne samo iscrpljenosti, iako je i ona tu, već i našem umu, uzimajući kratko odsustvo od stvari na koje se fokusiramo dok smo budni. Odlazimo na “idle”, vraćamo se akciji kad nam alarm zapišti iz sve snage pored glave.
To mi mislimo da se dešava.
U stvari, kad se svetla pogase, naš mozak kreće sa radovima – ali na sasvim drugačiji način nego kad je u budnom stanju. Noću legije neurona hitaju u akciju, i kao svaka druga dobro trenirana jedinica, ćelije rade u savršenoj harmoniji, odašiljući električne signale koji poplave mozak umirujućim, hipnotičkim tokom. Za to vreme, data procesori razvrstavaju more informacija koje su punile mozak celoga dana brzinom nesagledivom u realnom vremenu. Mozak “skenira” i sebe kako bi se osigurao da nije narušena fantastična ravnoteža hormona, enzima i proteina. I sve vreme, ćelije “čistači” ubrzano rade na rasterećenju mozga, eliminišući sve ono što mu nije potrebno, a može da mu stvori probleme u funkcionisanju.
To je naš mozak dok spavamo. To je naš prirodni lek, moćniji nego bilo koji lek koji može da regeneriše i podmladi naš mozaki telo. Preproručenih sedam do osam sati sna mogu da poprave koncentraciju, izoštre pamćenje i pokrenu sistem koji reguliše našu težinu. Ako bismo spavali koliko nam je potrebno, svi bismo bili manje skloni dijabetesu tipa dva, lakši i svežiji i sasvim sigurno bismo lakše podnosili depresiju i anksioznost. Čak bismo snizili rizik od razvoja Alchajmera, osteoporoze i kancera.
Problem je što san deluje samo ako ga ima dovoljno. Možda šaka pilula može da nas patosira, ali ništa ne može da se poredi sa onim što san čini našem telu, uprkos svoj toj haj-tek farmaceutskoj industriji. Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju proglasio je nedovoljnost sna epidemijom našeg vremena.
Sve kasnije ležemo, odlažemo odlazak u krevet pod izgovorom obaveza, misleći da osećaj dremljivosti sledećeg dana jeste samo bezopasna i prolazna posledica. Ipak, praksa je pokazala da je skoro 40 odsto odraslih zaspalo na trenutak tokom dana prethodnih meseci, a pet odsto u trenutku dok je vozilo. Insomnija ili isprekidan san dupliraće šanse da zaposleni sledećeg dana uzme slobodno zbog bolesti. Polovina nas priznaje da im taj umor otežava koncentraciju na posao. Nove generacije nisu ništa bolje: 45 odsto tinejdžera ne spava preporučenih devet sati, pa ne čudi što 25 procenata njih zaspi na času najmanje jednom nedeljno. Dovoljno ozbiljan problem da Američka akademija pedijatara odobri ideju o pomeranju početka školskih časova za decu stariju od deset godina na kasnije sate, kako bi deca mogla da se dovoljno naspavaju. Možda bi Srbija trebalo da revidira svoje pomeranje školskog časa?

Američka akademija pedijatara odobri ideju o pomeranju početka školskih časova za decu stariju od deset godina na kasnije sate, kako bi deca mogla da se dovoljno naspavaju. Možda bi Srbija trebalo da revidira svoje pomeranje školskog časa?

Stručnjaci za san već neko vreme bili su zabrinuti zbog toga šta radimo svom telu, ali novi uvid u to šta noćni san znači za naše ukupno zdravlje učinilo je njihovu poruku alarmantnijom.
San je jedino vreme kada mozak može “da dođe do daha”. Da to ne uspeva, veruje se da bi se “udavio” u sopstvenom biološkom đubretu, sastavljenom od toksičnih slobodnih radikala koje stvaraju ćelije radilice od potrošenih molekula koji su nadživeli svoju korist.

1 2 3  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :nedostatak sna, neispavanost, neispavanost kod dece, pospanost, spavanje, umor

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Otvorena škola prilagođena tinejdžerskom unutrašnjem časovniku

Marfijev zakon u roditeljstvu

Slike koje pokazuju da će deca zaspati bilo gde

Ako želite bebu i ovo je jako važno

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE

Kakva ishrana je najbolja za zdravlje? I šta o tome mogu da nas nauče drevni narodi?

Kakva ishrana je najbolja za zdravlje? I šta o tome mogu da nas nauče drevni narodi?

Nutricionisti su dugo polemisali postoji li optimalan način ishrane kojeg bi ljudi trebalo da se pridržavaju danas. Nedavno istraživanje donelo je zaokret pokazavši da po svoj prilici ne postoji jedinstveni...

Doktori u Tiršovoj savetuju: Izbegavajte kolektiv

Doktori u Tiršovoj savetuju: Izbegavajte kolektiv

Dr Snežana Rsovac, pulmolog na Dečjoj klinici u Tiršovoj navodi da je povećan broj pacijenata sa simptomima sličnom gripu i respiratornim infekcijama, a među njima je, kako kaže, najviše dece...

Naučnici: Ovo je najbolji lek za svaku prehladu

Naučnici: Ovo je najbolji lek za svaku prehladu

Nemački naučnici otkrili su način na koji san popravlja sposobnost organizma da se bori protiv protiv prehlade. San, izgleda, jača sposobnost određenih imunih ćelija tako što poboljšava njihove izglede da...

Sve je više bolesne dece

Sve je više bolesne dece

Autor: Mirjana Čekerevac Prvi preliminarni rezultati iz naučno-medicinske studije o učestalosti malignih oboljenja kod dece od jedne do 18 godina, urađene na osnovu istraživanja u saradnji s Institutom „Milan Jovanović Batut”,...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

Detinjarije
  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail

Najčitanije

  • "Uradi sam" jednostavni i jeftini kostimi za maskenbal - 20 najslađih ideja! “Uradi sam” jednostavni i jeftini kostimi za maskenbal – 20 najslađih ideja!
  • Žene moraju da se druže da bi bile zdravije Žene moraju da se druže da bi bile zdravije
  • Odsutni otac i posledice očevog odsustva Odsutni otac i posledice očevog odsustva
  • Godi Keler: Pasivna deca sutra postaju pasivni ljudi kojima se lakše može upravljati Godi Keler: Pasivna deca sutra postaju pasivni ljudi kojima se lakše može upravljati
  • 22 kreativne ideje za prolećne aktivnosti s decom 22 kreativne ideje za prolećne aktivnosti s decom
  • Kanadski psiholog: Jedno pravilo kojeg se pridržavao dok su mi deca bila mala Kanadski psiholog: Jedno pravilo kojeg se pridržavao dok su mi deca bila mala

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2018. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt
⇪