U vremenu u kome se deca doživljavaju kao krhka i emotivno nesposobna da se izbore sa realnošću međuljudskih odnosa, ovaj trend deluje kao logičan korak dalje u “popravljanju” sveta kako bi što manje traumirao mališane.

Poslednjih godina trend ukidanja najboljeg prijatelja uzima maha u vrtićima i školama širom SAD i Evrope a nedavno je došao u središte medijske pažnje nakon što je britanski princ Džodž krenuo u obdanište u kome nije dozvoljeno imati najboljeg prijatelja.
Iza ove prakse stoji stav da za decu nije dobro da se oslanjaju na jednog druga, pošto time suviše emocija stavljaju “na jednu kartu” a sa druge strane sebe ograničavaju u otkrivanju drugih opcija. Zbog toga vaspitači i učitelji insistiraju na igranju u veliki grupama istovremeno obeshrabrujući održavanje bliskih prijateljstava.
Osim što ih nemanje najboljeg prijatelja štiti od osećaja gubitka ako se to prijateljstvo prekine, ova praksa navodno i štiti onu decu koja nemaju najboljeg prijatelja od osećaja odbačenosti. U vremenu u kome se deca doživljavaju kao krhka i emotivno nesposobna da se izbore sa realnošću međuljudskih odnosa, ovaj trend deluje kao logičan korak dalje u “popravljanju” sveta kako bi što manje traumirao mališane.
Međutim, stav struke je da je imati najboljeg prijatelja od ogromne važnosti za zdrav mentalni i emocionalni razvoj. U studiji objavljeno u časopisu “Childhood Development” utvrđeno je da osobe koje imaju kvalitetnija bliska prijateljstva pokazuju manje nervoze i više samopouzdanja, kao i manje simptoma depresije do 25. godine.
“Nije nas iznenadilo što su bliska prijateljstva u mladosti važna, već koliko utiču na naš kasniji život,” kaže vođa studije, Rejčel Nar sa Univerziteta Virdžinija.
Druga studija pokazala je da su srećniji ljudi koji teže manjem broju bliskijih prijatelja nego oni koji se smatraju popularnim u širem društvenom krugu. Osobe koje više vrednuju popularnost nego bliske odnose lošijeg su zdravlja i češće su depresivne, dok za ljude sa najboljim prijateljem važi obrnuto.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Pandemijske lekcije: Zbog više vremena sa porodicom, deca su bolje nego pre korone!
Anketiranje dece pokazalo je da su se tokom meseci provedinih u karantinu zbog pandemije osećala manje anksiozno nego ranije. Kada su ih pitali da navedu nešto što im se svidelo u...
10 preporuka kako da vodite razgovor sa detetom o seksualnom nasilju
Razgovor sa detetom o seksualnom nasilju treba da bude osmišljen kroz igru, bez zastrašivanja i pretnji. Treba da prati dete i da zadovolji njegovu potrebu za sigurnošću. Roditelji imaju puno...
Samopoštovanje i samoispoljavanje – sržne potrebe svakog deteta
Naše detinjstvo ne mora da bude savršeno da bismo bili u dovoljnoj meri dobro prilagođeni odrasli...
Autonomija – osećaj da smo dovoljno bezbedni da smelo iskoračimo u svet
Autonomija je sposobnost da se odvojimo od roditelja i funkcionišemo nezavisno kao i drugi ljudi naših godina. To je sposobnost da napustimo roditeljski dom, stvorimo vlastiti život, identitet, te vlastite...
Nema komentara.