Sakupili smo za vas neobične novogodišnje običaje iz čitavog sveta:
Rumunija
Na novogodišnje veče, deca pevaju posebne pesme, koje bi trebalo da donesu sreću i uspeh. Obredne maskirane povorke obilaze selo, pevajući i plešući. Lampa se ostavlja da gori do zore kako bi Nova godina bila sunčana, a žetva obilata. Na novogodišnje jutro, u vodu za umivanje ubacuje se novac, kako bi tokom godine bilo para. Stariji ljudi gataju pomoću crnog luka, odvajajući 12 slojeva koji predstavljaju 12 meseci u godini. Na svaki se stavi so, pa se na osnovu toga koliko se istopila so na svakom sloju, predviđa da li će mesec biti sušan ili kišan.
Irska
Irska nova godina ili “Samhain”, što znači “kraj leta” slavila se 31. oktobra, i danas postoji pod nazivom “Noć veštica”. Prema verovanju, ovog dana duše mrtvih vraćaju se na zemlju, i potrebno je preduzeti mnoge mere zaštite kako ne bi naudile ljudima. Velikom veknom božičnog kolača udaralo se po vratima i prozorima, kako bi se oterala nesreća i prizvala sreća u dom. Keltski sveštenici odlazili bi u šume da donesu imelu, biljku koja rasteruje zle sile, a paljene su i vatre u istom cilju. U toku ove noći nije se napuštao dom. Devojke su pod jastuk stavljale grančicu imele ili bršljena kako bi sanjale svoga budućeg muža.
Srpska Nova godina – Mali Božić
Julijanski 1. januar u našem narodu je poznat i kao Mali Božić, Mladi Božić, Vasiljevdan i srpska Nova godina. Na ovaj dan, u svim hramovima SPC služi se liturgija Svetog Vasilija Velikog čiji pomen Crkva slavi prvog dana Nove godine. U narodu, ovaj praznik smatra se završetkom božićnih svetkovina, pa su u nekim krajevima ovog dana ponavljani običaji vezani za Badnji dan i Božić. Sa radošću se iščekivao polažajnik i badnjak unosio u kuću. Za Novu godinu se obavezno ostavljala glava, negde i plećka od pečenice, zatim pola česnice ili božićnog hleba, božićna sveća i božićna slama. Sačuvan je i običaj spaljivanja ostataka badnjaka, a u mnogim srpskim krajevima mesio se obredni hleb, česnica, maslenica ili vasilica, u kojem su skrivani novčić i druga znamenja kao simboli blagostanja, zdravlja i napretka. Kolač se često šarao sa tri uvezane trske ili sa tri crvenim koncem uvezane drenove grančice, koje su, po narodnom tumačenju, predstavljale Sveto trojstvo. Na taj dan u Vojvodini palljene su vatre na raskršćima. Svetlost i vatra trebalo je da donesu radost i očiste od grehova. U vreme Karađorđeve vlasti, na Mali Božić su održavana skupštinska zasedanja, na kojima se svodio bilans prethodne godine i pravili se planovi za narednih dvanaest meseci.
Na Mali Božić gatalo se najviše kakva će biti letina nastupajuće godine. Verovalo seda će godina biti rodna ukoliko na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno. U nekim krajevima umesili bi kolač s rupom u sredini po imenu “Kovrtanj”, od istog testa kao i česnicu, i natakli ga volu na desni rog. Zatim su gledali kada vo zatrese glavom na koju će stranu kolač pasti: ako padne na donju stranu verovalo se da će godina biti rodna, a ako padne na gornju letina neće dobro roditi. Kovrtanj je morao da okusi svaki ukućanin, a pre svanuća morao se dati i svoj stoci.
Četrnaesti januar željno su iščekivale i neudate devojke. Na ovaj dan, u nekim krajevima poznat i kao Ženski Božić, gatale su da li će se udati u godini koja dolazi. Pre svitanja, posle neprospavane noći, devojke su se pele na tavan i sa njega bacale svoju obuću kroz vrata napolje. Ako su vrhovi opanaka bili okrenuti od kuće, verovalo se da će se devojka udati, i otići na onu stranu prema kojoj se obuća okrenula pri padu. Udavačama na Kosovu prosidba je bila zagarantovana ako na Mali Božić prenoće u tuđoj kući. Ovog dana ne valja se ni sa kim svađati, jer će ljude cele godine terati baksuz. U Srbiji koja je, poštujući tradiciju svoje Srpske pravoslavne crkve poštovala julijanski kao zvanični kalendar, Nova godina prvi put proslavljena 31. decembra 1919. godine, kada je kralj Aleksandar Karađorđević uveo gregorijanski kalendar kao državni.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: SVAŠTARIJE
F. M. Dostojevski: Smeh je najsigurnija proba duše
Za smeh je, pre svega, potrebna iskrenost, a zar ima iskrenosti kod ljudi? Za smeh je potrebna nezlobnost, a ljudi se najčešće smeju pakosno. Iskren i nezloban smeh znači veselost,...
Danas žalimo odlazak voljenog prijatelja ‘Zdravog Razuma’ koji je bio sa nama mnoge godine
On će biti zapamćen po tome što se držao dragocenih lekcija >Znati kad se skloniti sa kiše, >Zašto ko rano rani dve sreće grabi, >Život nije uvek fer, >Možda sam...
“Poluprozirni” – foto projekat koji pokazuje kako zbog tehnologije gubimo jedni druge
Fotograf Al Lapkovskij je pokrenuo socijalni projekt «#disconnectingconnection» o tome kako preterano korištenje mobilnih telefona negativno utiče na komunikaciju među ljudima. Izvor: Detinjarije.com
Biblioteka koja je radnim stolovima priključila ogradice pokazala koliko malo je potrebno da se roditeljima olakša život
Kada je barbara Vidman kao samohrana mama podizala svog sna, bila je iskusila koliko je teško voditi decu u javne prostore koji nisu projektovani sa idejom da omoguće porodicama da...
Nema komentara.