Do sada je u Srbiji od morbila obolelo 1.269 osoba, a više od 30 odsto zaraženih je bilo ili je i dalje hospitalizovano zbog komplikacija te bolesti, a to je najčešće upala pluća.

Pored sasvim male dece, uzrasta do 4 godine, na udaru malih boginja su svi koji imaju više od 25 godina. Generacija koja sada ima između 25 i 47 godina vakcinisana je samo jednom dozom cepiva, zbog čega su samo polovično zaštićeni, dok oni rođeni pre 1971. u velikom broju slučajeva uopšte nisu vakcinisani.
Do sada je u Srbiji od morbila obolelo 1.269 osoba, a više od 30 odsto zaraženih je bilo ili je i dalje hospitalizovano zbog komplikacija te bolesti, a to je najčešće upala pluća.
Statistika još pokazuje da ipak najviše oboljevaju nevakcinisana deca, ali nije mali broj ni onih koji su oboleli, a primili su samo jednu dozu vakcine, i to najčešće osobe stare od 30 do 40 godina. U Beogradu je, na primer, baš ova grupa ljudi najviše na udaru malih boginja.
Ko je najugroženiji
I zato, epidemiolozi upozoravaju da su pored nevakcinisane dece i odraslih, ugroženi svi građani rođeni pre 1993. godine, koji su od tog virusa zaštićeni smo jednom dozom cepiva. Naime, oni mogu da obole, a da im se uopšte ne pojave simptomi. U tom slučaju su takođe zarazni i virus mogu da prenesu na druge.
Druga opcija je da im klinički tok bolesti bude blaži. Međutim, postoji i kategorija stanovništva koja je rođena pre 1971. godine i koja uopšte nije zaštićena, ukoliko nije preležala male boginje.
Zašto baš 1993. godište
Do 1993. vakcina protiv morbila davala se u jednoj dozi. To znači da su rođeni između 1971. i 1993. primili samo jednu dozu takozvane monovakcine protiv morbila. Nakon toga, od 1978. godine počinje da se primenjuje MM vakcina, za morbile i zauške, a u Srbiji postaje obavezna 1981. godine i od tada je sva deca primaju, ali takođe samo u jednoj dozi.
Tek 1993. godine počinje se sa primenom MMR vakcine, koja štiti od morbila, rubeola i zauški, i to u dve doze. Druga doza se u početku davala kada dete napuni 12 godina, ali je ustanovljeno da se virus najbrže širi u školama, pa se od 2006. godine revakcinacija radi pred polazak dece u školu.
Ugroženost po godištima:
– Rođeni do 1960. godine ako su preležali male boginje, a za većinu postoji mogućnost za to, imaju doživotni imunitet.
– Rođeni između 1961. i 1971. godine zaštićeni su delimično. Oni stariji ako su preležali boginje, imaju trajni imunitet, dok su mlađe osobe iz ove kategorije primile samo jednu dozu vakcine, čije je dejstvo između 10 i 15 godina, pa postoji šansa da budu zaraženi u trenutnoj epidemiji.
– Rođeni između 1971. i 1981. godine su primili isto samo jednu dozu vakcine i, oni spadaju u dlimično zaštićenu kategoriju.
– Malo drugačije je sa kategorijom ljudi koja je rođena između 1981. i 1993. godine. Za ove ljude postoji šansa da su primili drugu dozu vakcine, koja se davala u 12 godini. Mlađi iz ove kategorije imaju veće šanse da su primili dve doze, nego stariji.
– I na kraju rođeni posle 1993. godine je kategorija stanovništva koja je zaštićena sa obe doze, ali i oni mogu da obole, što se i dešava, kada dođe do narušavanja kolektivnog imuniteta, kao što je to slučaj sada.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
“Mnogo se igramo prirodom, posledice se već vide, a biće još gore” Pedijatar o poražavajućem zdravstvenom stanju predškolske dece
Kriva kičma, slab vid, ravni tabani, loš govor - samo su neki od brojnih zdravstvenih problema otkrivenih na sistematskim pregledima kod budućih prvaka. Koji su uzroci ovako poražavajuće statistike proveravala...
Siromaštvo – najsnažniji okidač stresa i lučenja kortizola
Siromaštvo dovodi do posebnog odnosa prema životnim uslovima, koji, iako puni topline i darežljivosti, zahtevaju stalnu budnost pred opasnošću i donose hronični stres, jer siromaštvo ugrožava mentalno i fizičko zdravlje...
Puter od kikirikija kod beba smanjuje šansu za alergiju za 77 odsto
Davanje malih doza kikiriki putera bebama uzrasta između četiri i šest meseci, može drastično da smanji šansu za razvijanje alergije na kikiriki, navode naučnici. Novo istraživanje britanskih stručnjaka pokazalo je da tokom...
Polovina svih mentalnih poremećaja počinje pre 14. godine života
Svaki sedmi adolescent u svetu živi sa mentalnim poremećajem koji je moguće identifikovati u ranim fazama, a svakih jedanaest minuta jedno dete uzrasta između deset i 19 godina počini suicid....
Nema komentara.