Odgajanje dece koja čitaju

Učiti decu da čitaju ne znači i učiti ih da vole čitanje. Kako onda od dece načiniti čitaoce? Autor knjige “Odgajanje dece koja čitaju”, Danijel Vilinghem, otkriva neke od važnih činjenica o deci i čitanju.
  1. deca koja citajuDobro čitanje zahteva sposobnost dešifrovanja, razumevanje pročitanog i motivisanost

Ono što se često previđa, kaže Vilinghem, jeste da, jednom kad dete nauči da prepoznaje slova, mora imati i znanje o onome što čita kako bi moglo da čita sa razumevanjem.

Vilinhem daje primer kako loše odabran tekst demotiviše čitanje kod dece. U pasusu “Ipak ne idemo na odmor u Majami. Moja žena je mogla da dobije odmor samo u julu” izostavljena je ključna činjenica – Majami je previše vruć u julu da bi se tamo išlo. Takve nejasnoće usporavaju čitanje i čine tekst dosadnim deci.

- Advertisement -

Zbog toga su ljudi sa širokim obrazovanjem bolji čitaoci. Dakle, za odgajanje dece koja čitaju neophodno je odgajati decu sa širokim obrazovanjem. Kada deca uzmu u ruke knjigu, časopis ili novine, moraju bar površno poznavati temu da bi o njoj mogla da čitaju.

porodicno čitanje

  1. Razumevanje teksta ne može se naučiti

U navedenoj rečenici o Majamiju, čitalac mora ne samo da razume svaku rečenicu ponaosob, već i u kakvoj su one uzajamnoj vezi. Istraživanja pokazuju da loši čitači često ne uspevaju da da uoče te ideje koje povezuju rečenice.

Uobičajene strategije da se ovo prevaziđe su da se tekst analizira ili da se čitalac podstakne da uoči nelogičnosti u njemu.

Međutim, one ne čine od deteta boljeg čitača. Učenje čitanja nije kao učenje fudbala, gde početnik kopira poteze iskusnijeg igrača. Svaka rečenica je posebna priča i ne postoji univerzalni način njihovog povezivanja, koji se može kopirati. Dete mora da nauči da stalno proverava da li razume ono što čita, jer loši čitači često ne obraćaju pažnju na to, već brinu samo o tome jesu li ispravno pročitali sva napisana slova.

kako da dete zavoli citanje

- Advertisement -
  1. Čitanje treba da bude zabava, a ne rad

Američki tinejdžeri čitaju samo šest minuta dnevno u slobodno vreme, kažu statistike. Zašto?

Jedan od faktora je sam stav prema čitanju, ali on nije dovoljan pokretač. Dete ne samo da treba da voli da čita, već treba i da čitanje voli više od drugih stvari koje može da radi. Deca najradije čitaju u mlađim razredima osnovne škole, a zatim polako gube interesovanje.

Nije teško uočiti zašto. Za većinu dece, savladavanje veštine čitanja je nešto čime se ponose. To je znak da su postali stariji, da su poput svoje starije braće i sestara, prijatelja koji to već umeju. U prvo vreme nagalasak je na razumevanju i uživanju u priči. Međutim, iskustvo čitanja se menja u starijim razrednima:

  1. Čitanje postaje zahtevnije. Priče postaju duže i složenije. Umesto slikovnica sa krupnim slovima, sada treba čitati dugačkla poglavlja sitnih slova.
  2. Manje je izbora. Kako deca rastu, sve više je tekstova koje moraju da čitaju, a sve manje mogućnosti da odustanu od knjige koja im se ne dopada i čitaju nešto drugo.
  3. Više je žanrova. U mlađim razredima uglavnom se čitaju priče, a one su deci već poznate i bliske zahvaljujući tome što im je čitano kad su bila mlađa, kao i zahvaljujući filmu i televiziji. Kasnije se sreću sa biografijama, novinskim pričama, sa drugačijom strukturom i pravilima, a ono što nam je novo – teže razumemo.
  4. Drugačija svrha. Nastavnici od učenika traže da čitaju iz drugačijih razloga. Mlađa deca čitaju kako bi razumela priču i uživala u njoj. Starija deca čitaju da bi u tekstu nešto pronašla, ili da bi učila i pripremala se za odgovaranje.

Ali, zašto onda opada i interesovanje za čitanje u slobodno vreme? Jedno od objašnjenje je da učenici svako čitanje stavljaju u isti koš. Čitanje je prosto za njih postalo posao, a ne zabava.

Vilinghem predlaže da se deci više ističu one neobavezne strane čitanja u slobodno vreme. Treba ih podsetiti da im je dozvoljeno da preskaču delove koji su im dosadni, da mogu da zavire u poslednje poglavlje, da mogu da odustanu… Takođe, da su slobodni da izaberu samo žanrove koji im se sviđaju, bile to biografije, horor, mange ili tehnički crteži mašina. Važno je samo to da li detetu čitanje donosi zadovoljstvo.

citanje deci

- Advertisement -
  1. Treba odvojiti vreme za slobodno čitanje u školi

Pošto sa odrastanjem deca sve manje čitaju, možda bi dobra ideja bila da se učenicima dodeli neko vreme u toku nastave kada mogu da čitaju štivo po svom izboru, predlaže Vilighem. Tako bi se poboljšalo i samo čitanje, ali i motivacija kod dece. Oni učenici koji inače ne čitaju iz zadovoljstva, možda bi tako postala čitaoci.

Ako zaista želimo da deca postanu čitaoci, trebalo bi da nađemo način da ih inspirišemo na to u školi, kad već ne dobijaju dovoljno podsticaja kod kuće.

kako da dete zavoli citanje

  1. Pozitivan stav o čitanju ne vodi čitanju

Možete imati vrlo pozitivan stav o vežbanju, a ipak nikada ne vežbati, kaže Vilighem. Važno je kako vidite sebe. Ako ne smatrate sebe nekim ko vežba, nećete ni vežbati. Tako da deca ne samo da moraju smatrati da je čitanje dobra stvar, već moraju sebe i videti kao decu koja čitaju.

A način na koji vidimo sebe zavisi od našeg poređenja sa drugima. Ako uočite da čitate više od oih koji vas okružuju, onda ćete sebe doživeti kao osobu koja voli da čita.

Priredila: Jovana Papan

Izvor: Vašington Post

spot_img

Najnovije

Još jedna presuda u slučaju Ribnikar: Kecmanovići moraju da isplate odštetu teško povređenoj nastavnici istorije

Miljana i Vladimir Kecmanović, roditelji maloletnog K.K. koji je počinio masovno ubistvo u OŠ „Vladislav Ribnikar“ osuđeni su u parničnom postupku koji je protiv njih vodila nastavnica istorije Tatjana Stevanović, na čijem času se desio masakr i koja je tom prilikom teško povređena.

Najbolja roditeljska navika: Što više radite ovo deci, ona postaju pametnija!

Ako volite da često grlite svoju decu – radite to i dalje. Jednog dana će vam na tome biti zahvalna.

Srednjoškolci pozivaju sve ispred Ministarstva prosvete: Danas veliki skup đaka, protive se produžetku školske godine

Učenici beogradskih srednjih škola najavili su za danas, u 18.30, protest ispred Ministarstva prosvete zbog planiranog produžetka školske godine

20. maj, Svetski dan pčela – Mali čuvari života

Da li ste znali da pčele prepoznaju lica, komuniciraju plesom i proizvode jedinu hranu koju prave insekti, a jedu ljudi?

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img